Hrvatska je dosegla 49 posto odvojeno prikupljenog otpada, a Osijek je među vodećim većim gradovima u zemlji. Sljedeći izazov su ulaganja u obradu, oporabu i novu infrastrukturu.
Hrvatska danas odvaja 49 posto komunalnog otpada, dok je prije dvadesetak godina taj udio iznosio tek dva posto. Istodobno, količina otpada koju proizvede svaki stanovnik kontinuirano raste pa je s 304 kilograma godišnje 2004. godine došla do 486 kilograma u 2024., što je najveća zabilježena vrijednost otkako se vodi službena statistika.
Podaci koji pokazuju i napredak i izazove hrvatskog sustava gospodarenja otpadom predstavljeni su na konferenciji „Otpad kao resurs – Održiva Hrvatska: gospodarenje otpadom 2026.“, koju je u Osijeku organizirao Glas Slavonije. Skup je okupio predstavnike institucija, komunalnih tvrtki, stručnjake i gospodarstvenike kako bi raspravili o mogućnostima da otpad postane vrijedan resurs, a ne samo trošak i ekološki problem.
Zašto konferencija o otpadu?
Glavni urednik Glasa Slavonije Mario Mihaljević istaknuo je kako je cilj konferencije bio otvoriti prostor za razgovor ne samo o problemima nego i o mogućnostima koje donosi suvremeni sustav gospodarenja otpadom.
“Gospić je u našoj kolektivnoj svijesti otpad definirao kao veliki problem. No otpad može biti puno više, može biti resurs za stvaranje nove vrijednosti. Željeli smo okupiti struku, znanost, gospodarstvenike i donositelje odluka kako bismo otvoreno razgovarali i o izazovima i o rješenjima”, rekao je Mihaljević.
Dodao je kako je važno učiti iz iskustava sredina koje su već razvile uspješne modele kružnog gospodarstva te otvoriti raspravu o tome kako takva rješenja primijeniti i u Hrvatskoj.
Razlog za takvu raspravu nije teško pronaći. Hrvatska posljednjih godina bilježi vidljiv napredak u odvajanju otpada, ali istodobno raste i ukupna količina otpada koju proizvedemo. Drugim riječima, sustav postaje učinkovitiji, no izazov nije ništa manji nego prije dvadesetak godina.
U “crnu” kantu se bacalo sve
O promjenama koje su obilježile posljednja dva desetljeća govorila je Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Podsjetila je da je Hrvatska početkom 2000-ih imala svega dva posto odvojeno prikupljenog otpada te da su gotovo sve količine završavale na odlagalištima.
U međuvremenu su izgrađena reciklažna dvorišta diljem zemlje, nabavljeno je 1,2 milijuna spremnika za odvojeno prikupljanje otpada za 407 jedinica lokalne samouprave, a broj aktivnih odlagališta znatno je smanjen.
“U početku smo imali tek „crnu“ kantu u koju se bacalo sve. Danas imamo 272 reciklažna dvorišta, pet regionalnih centara za gospodarenje otpadom u radu, tri u izgradnji, dok se za Orlovnjak i Šagulje očekuje skora realizacija,” istaknula je Feketić.
Dodala je kako Fond kontinuirano ulaže u komunalnu opremu, izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i centara za gospodarenje otpadom, a za većinu novih projekata financira izradu potrebne dokumentacije.
Danas Hrvatska odvaja 49 posto komunalnog otpada, dok je europski cilj do 2035. godine dosegnuti 65 posto.
Osijek među najboljima u Hrvatskoj
Upravo se na lokalnoj razini najbolje vidi koliko su takvi pomaci stvarni. Dok pojedine sredine još uvijek traže model koji funkcionira, Osijek se posljednjih godina prometnuo među najuspješnije gradove u Hrvatskoj kada je riječ o odvajanju otpada.
Direktor Unikoma Igor Pandžić istaknuo je kako Grad Osijek već nekoliko godina ostvaruje rezultate iznad nacionalnog prosjeka.
“Grad Osijek od 2022. godine prelazi 50 posto prikupljenog otpada, a prema posljednjim podacima sada smo na 57,92 posto. Blizu smo zacrtanih 60 posto do 2030. godine, ali nije lako doći do tog cilja”, rekao je Pandžić.
Dodao je kako građanima danas na raspolaganju stoje četiri reciklažna dvorišta i jedno mobilno reciklažno dvorište, uz mogućnost odvajanja otpada na kućnom pragu.
Rezultati pokazuju da sustav odvojenog prikupljanja u Osijeku daje učinke, ali idući korak zahtijeva nova ulaganja. Sve je veći naglasak na kapacitetima za sortiranje i obradu otpada kako bi se što veći dio prikupljenog materijala mogao ponovno iskoristiti, a što manji završio na odlagalištima.
“Naš je cilj što više otpada obraditi i ponovno iskoristiti, a što manje ga slati na odlaganje”, naglasio je Pandžić.
U tom kontekstu najavio je projekt reciklažnog dvorišta za glomazni otpad kojim bi se količine otpada koje danas završavaju na Velikoj Lončarici smanjile za oko dvije tisuće tona godišnje.
“To je projekt koji ćemo započeti iduće godine, a baš kao što naziv ove konferencije govori, taj otpad ćemo oporabiti i moći ga plasirati dalje kao resurs”, rekao je.
Uspješnost sustava ne mjeri se samo postotcima
Osim ulaganja u novu infrastrukturu, važna je i suradnja i razmjena iskustava među gradovima i općinama.
Na to je upozorila Ana Nemet Đurđević, viša savjetnica specijalistica za zaštitu okoliša u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, istaknuvši kako na području županije postoje uspješni primjeri i u manjim općinama i u većim gradovima.
“Ono što je dobro jest da imamo primjere dobre prakse koje možemo prenijeti i na male i na velike sredine. Uspješnost sustava ne može se promatrati samo kroz postotak odvojeno prikupljenog otpada, nego i kroz organizaciju prikupljanja, razdvajanje različitih frakcija otpada i mogućnosti pojedine jedinice lokalne samouprave”, rekla je.
Orlovnjak među najvećim projektima u regiji
Da će upravo infrastruktura biti jedna od ključnih tema sljedećih godina slažu se gotovo svi sudionici konferencije. Najveći projekt koji se priprema u istočnoj Hrvatskoj svakako je Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak.
Dinko Huis iz Osječko-baranjske županije podsjetio je kako Županija kroz svoje trgovačko društvo EKOS radi na izgradnji centra i mreže od šest pretovarnih stanica, dok se paralelno razvija i projekt kogeneracijskog postrojenja u osječkoj Slobodnoj zoni.
“Jasno je da infrastruktura nije dovoljna i stoga radimo na svijesti građana i uključivanju gospodarstva, kao i iznalaženju rješenja kako određene materijale što duže zadržati da ne postanu otpad“, rekao je Huis.
O samom centru govorio je predsjednik Uprave EKOS-a Branimir Pašić, navodeći kako je vrijednost projekta procijenjena na 118,9 milijuna eura, od čega bi oko 100 milijuna trebalo biti osigurano iz europskih fondova.
Prema sadašnjim planovima, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak mogao bi početi s radom 2031. godine.
Bez infrastrukture nema kružnog gospodarstva
Iako brojke pokazuju da Hrvatska postupno napreduje prema europskim ciljevima, stručnjaci upozoravaju da je sada potrebno napraviti sljedeći korak. Odvojeno prikupljanje otpada više nije dovoljno samo sebi svrha, već mora rezultirati većom reciklažom i oporabom.
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša ocijenio je kako Slavonija posljednjih godina ostvaruje vrlo dobre rezultate te ubrzano sustiže najuspješnije dijelove Hrvatske.
“Ako znamo da 50 posto otpada odvojeno prikupimo, to znači da još toliko odlažemo na odlagališta, što znači da imamo odgovarajuće izazove pred nama”, rekao je Budiša.
Podsjetio je kako Hrvatska trenutno reciklira oko 38 posto otpada koji se može materijalno iskoristiti, dok je cilj do 2030. godine dosegnuti 60 posto.
Posebno je upozorio na visoke troškove zbrinjavanja otpada, koji danas dosežu između 200 i 230 eura po toni, te najavio razvoj sustava energetske oporabe otpada i natječaje za sufinanciranje modularnih energana.
“Moramo zaokružiti cijeli sustav kako bi on doista prešao na kružno gospodarenje otpadom, a tu je nužna izgradnja dodatne infrastrukture”, zaključio je Budiša.
Foto: portos.hr
