Hrvatska ima oko 120.000 poljoprivrednih gospodarstava, koja čine 73 posto ukupne strukture, ali na tržište plasiraju tek 35 posto ukupne proizvodnje.
Kako osigurati daljnji gospodarski razvoj istoka Hrvatske, zadržati stanovništvo i ojačati domaću proizvodnju hrane, bila su neka od ključnih pitanja drugoga Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, koji se 29. i 30. listopada održava u Osijeku pod temom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”. Uz pozitivne pokazatelje na tržištu rada i u gospodarstvu, sudionici su upozorili i na potrebu snažnijeg povezivanja poljoprivrede, prerade i tržišta te učinkovitijih ulaganja u infrastrukturu.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak gospodarski napredak regije potkrijepila je podacima o zaposlenosti i poduzetništvu. Prema iznesenim podacima, nezaposlenost je s nekadašnjih više od 21 posto pala na 7,3 posto, dok je broj zaposlenih porastao s 84.000 na više od 98.000. Županija je 2025. godinu završila s oko 13.000 aktivnih gospodarskih subjekata.
No, uz gospodarske pokazatelje ostaje i pitanje može li se takav razvoj pretvoriti u bolje uvjete života i razlog za ostanak u regiji.
„Fokus i dalje mora biti na zadržavanju mladih, osiguravanju podrške novim obiteljima te privlačenju onih koji su u prethodnim valovima otišli”, istaknula je Tramišak.
Kao važan preduvjet daljnjeg razvoja izdvojila je prometnu i javnu infrastrukturu. Završetak koridora 5C, završna faza rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Osijek te pripreme za izgradnju novog KBC-a Osijek, projekta vrijednog više od 850 milijuna eura, dio su ulaganja koja bi trebala utjecati na gospodarske mogućnosti i kvalitetu života na istoku Hrvatske.
„Za postizanje maksimalnih učinaka ključna je sinergija politike, gospodarstva i znanosti”, poručila je županica.
Gradonačelnik Osijeka i saborski zastupnik Ivan Radić osvrnuo se na gospodarske pokazatelje grada, koji bilježi gotovo 55.000 zaposlenih, pad nezaposlenosti od 53 posto i 95-postotnu popunjenost Industrijske zone Nemetin. Prema njegovim riječima, pozitivnim trendovima pridonijeli su porezna rasterećenja i ukidanje komunalnih doprinosa, a oni se odražavaju i na demografska kretanja, uključujući rast broja novorođenčadi i pozitivan migracijski saldo.
Radić je istaknuo i potencijal Slavonije i Baranje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji te razvoju znanja i novih tehnologija. Smatra da je važno povezati tradicionalne gospodarske grane s inovacijama i tehnološkim razvojem, a kao primjere poduzetništva koje se razvija na regionalnoj i međunarodnoj razini izdvojio je tvrtke Orka i Žito.
Naglasio je i važnost uključivanja akademske zajednice u oblikovanje razvojnih mjera i strategija, poručivši da „Slavonija i Baranja imaju veliku perspektivu, a zajednički rad svih segmenata društva jamac je njezina daljnjeg napretka”.
Prehrambena sigurnost počinje na polju
„Prehrambena sigurnost počinje na polju, nastavlja se u preradi, a završava na stolu”, poručila je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, sudjelujući na panelu „Prehrambeni sustav kao temelj gospodarski snažne i otporne Slavonije i Baranje”. Istaknula je kako se domaća poljoprivreda ne može osloniti samo na potpore, nego joj trebaju uvjeti za proizvodnju, preradu i plasman hrane.
Silosi, distribucijski centri te male, srednje i pokretne klaonice dio su infrastrukture koja bi poljoprivrednicima omogućila da sirovinu ne prodaju nužno odmah, nego je skladište, prerađuju i od nje stvaraju proizvode veće dodane vrijednosti.
Uz ulaganja u infrastrukturu, važnim smatra i uređenje tržišnih odnosa. Odbor za poljoprivredu zato se zalaže za izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi kojima bi se spriječila prodaja proizvoda ispod trgovačke cijene i ograničila nelojalna konkurencija.
Koliko prostora za snažniju domaću proizvodnju postoji, pokazuju podaci da oko 120.000 poljoprivrednih gospodarstava čini 73 posto ukupne strukture gospodarstava, ali na tržište plasira svega 35 posto ukupne proizvodnje. Veći dio njihova potencijala, smatra Petir, trebalo bi povezati s preradom i stabilnijim kanalima prodaje.
Jedan je od mogućih načina i decentralizacija strateških robnih rezervi, tako da u njihovu popunjavanju sudjeluju i mali i srednji poljoprivrednici te domaća prerađivačka industrija. Time bi proizvođači dobili pouzdaniji plasman, a država sigurniji izvor opskrbe u kriznim okolnostima.
Otpornost prehrambenog sustava ovisi i o sposobnosti pravodobnog odgovora na bolesti životinja. Petir je govorila o potrebi boljeg povezivanja veterinarskih, inspekcijskih i carinskih službi, uz jasne ovlasti i stvarne kapacitete za djelovanje na terenu. Govoreći o dosadašnjim iskustvima, pojavu bolesti povezala je s unosom iz susjednih zemalja. Samo osnivanje mobilnih veterinarskih timova, upozorila je, nije dovoljno ako oni nemaju ljude i opremu potrebne za nadzor i postupanje.
Sličan raskorak između planova i provedbe vidi i u navodnjavanju. Prema njezinim riječima, za javne sustave postoje sredstva iz državnog proračuna i europskih izvora, ali za njihovu realizaciju najmanje 70 posto poljoprivrednika na određenom području mora iskazati interes za priključenje. Iskustvo iz razdoblja od 2005. do 2009., kada su financirani sustavi na koje se poslije poljoprivrednici nisu priključili, pokazuje zašto ulaganja moraju odgovarati stvarnim potrebama proizvođača.
Kao primjer projekta koji dugo čeka realizaciju navela je Veliku Ludinu, poznatu po proizvodnji jabuka, gdje projektna dokumentacija za sustav navodnjavanja postoji već desetak godina, a nadležna bi se županija trebala prijaviti na natječaj za njegovu izgradnju.
U Hrvatskoj se navodnjava 3,3 posto poljoprivrednih površina, što Petir smatra nedostatnim. Pritom je upozorila na proturječje između strateških ciljeva do 2030. godine i proračunskih odluka: tijekom razgovora o rebalansu proračuna, navela je, na pitanje zašto se ne planiraju sredstva za navodnjavanje dobila je odgovor da nema interesa.
Petir je predložila i da se unutar 1,5 posto nacionalnih izdvajanja povezanih s NATO-om, namijenjenih infrastrukturi dvojne namjene, obuhvate i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu. Među projektima koje je navela su sustavi navodnjavanja, logističko-distribucijski centri, silosi i ribarska flota. Kako je navela, njezin je prijedlog naišao na pozitivan odjek. Takav bi pristup omogućio da se dio ulaganja u infrastrukturu promatra i kroz njihov doprinos poljoprivrednoj proizvodnji i sigurnosti opskrbe hranom.
Sveučilište kao oslonac razvoja
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Drago Šubarić istaknuo je važnost povezivanja znanosti s potrebama gospodarstva, osobito u poljoprivredi i prehrambenoj proizvodnji. S više od 100.000 diplomiranih studenata, osječko Sveučilište predstavlja važan oslonac gospodarskog, znanstvenog i kulturnog razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.
Konkretan primjer takve suradnje je nedavno otvoreni Centar za vinogradarstvo u Mandićevcu.
„U kontekstu globalnih izazova i klimatskih promjena, nedavno otvoreni Centar u Mandićevcu omogućiti će stručnjacima rad na prilagodbi proizvodnje hrane novim uvjetima”, rekao je Šubarić.
Povezivanje poljoprivrede i turizma vidi se i u zaštiti autohtonih proizvoda. Čepinski kupus nedavno je dobio zaštićeni status, dok je postupak zaštite slavonske šunke u tijeku.
Takvi projekti , istaknuo je Šubarić, povezuju lokalnu proizvodnju, znanstvenu i stručnu podršku te turističku prepoznatljivost regije.
