Od iščupanih tisuća presadnica salate do ponovne sjetve uljnih tikvi, vrane poljoprivrednicima stvaraju sve veće probleme i troškove, a unatoč brojnim pokušajima njihova rastjerivanja, štete se nastavljaju.
Iza izloženih kolača, mirisa domaćih sarmi i nasmijanih lica predstavnica Udruge poljoprivrednih proizvođača Varaždinske županije krije se i manje vedra strana poljoprivredne svakodnevice. Dok na sajmovima i poljoprivrednim manifestacijama s ponosom predstavljaju plodove rada svojih članova, na njihovim se poljima vodi borba s vranama koje uništavaju usjeve i nanose sve veće štete.
Na to već godinama upozorava Marija Cafuk, predsjednica Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije, ističući da dosadašnji pokušaji pronalaska rješenja nisu donijeli željene rezultate.
“Vrane u Varaždinskoj županiji stvaraju velike štete poljoprivrednim proizvođačima, a njihova je populacija svake godine sve veća. Prije godinu dana organizirali smo okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstava nadležnih za zaštitu okoliša i poljoprivredu, savjetodavne službe, inspekcijskih službi i lovci. Pokušali smo pronaći način kako smanjiti taj problem, ali on i dalje postoji”, ističe Cafuk.
Savez okuplja dvadesetak udruga koje se bave različitim poljoprivrednim djelatnostima, od pčelarstva i vinogradarstva do povrćarstva, a jedan je od njegovih ciljeva pomoći proizvođačima u rješavanju problema s kojima se susreću u radu. No, kada je riječ o štetama koje uzrokuju vrane, unatoč nastojanjima da se pronađe rješenje, zasad ne vide učinkovit način kako doskočiti tom problemu.
Brojni pokušaji, ali bez konkretnog pomaka
Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovaralo bila je izmjena pravila o lovostaju kako bi se omogućio odstrel vrana i u razdoblju kada je inače zabranjen. Prema riječima Cafuk, na sastanku je predloženo da lovačka društva podnesu zahtjeve za izmjenu lovostaja.
No, kako kaže, ni to nije dovelo do željenih rezultata. Problem je, među ostalim, i nedovoljna zainteresiranost lovaca za odstrel jer im vrane ne predstavljaju lovinu od koje mogu imati neku korist.
“Od vrana se ne može pripremiti gulaš niti neko drugo jelo. Sve ovisi o dobroj volji lovaca i njihovoj spremnosti da odlaze na polja i provode odstrel”, objašnjava Cafuk.
Pokušavalo se i drugim metodama. Na lokacijama na kojima zbog blizine naselja nije moguće provoditi odstrel, razmatralo se uklanjanje gnijezda. Prve godine uklonjeno ih je više od 200, no sljedeće ih je godine, prema riječima Cafuk, bilo oko 400.
Rastjerivanja vrana sokolom pokazalo se nešto učinkovitijim, ali financijski neodrživim zbog plaćanja usluge na dnevnoj bazi. Razgovaralo se i sa županijskim odjelom nadležnim za poljoprivredu, nakon čega je donesena odluka da se lovačkim društvima koja sudjeluju u odstrelu nadoknade troškovi utrošenog streljiva. No, ni ta mjera nije potaknula očekivani odaziv.
Uništene presadnice i veliki troškovi
Kolike štete vrane mogu uzrokovati, pokazuje primjer proizvođača salate iz udruge zeljara. Kako prepričava Cafuk, poljoprivrednik je posadio 10.000 presadnica salate, a nakon što je nakratko otišao po cijevi za navodnjavanje, dočekao ga je uništen nasad.
„Kad se vratio, 50 posto salate bilo je iščupano. Postavlja se pitanje kako taj čovjek može nadoknaditi takvu štetu. Presadnice se ne mogu uzgojiti preko noći, sve to stoji novca, a nije moguće ni ručno ponovno posaditi pet tisuća komada”, upozorava Cafuk.
Štete ne nastaju samo u početnoj fazi uzgoja. Vrane oštećuju i glavice povrća, zbog čega proizvodi postaju neupotrebljivi za prodaju. Problem je izražen i kod uzgoja uljnih tikvi, čije mlade biljke imaju slabije razvijen korijen pa ih vrane lako iščupaju. Zbog toga proizvođači pojedine površine moraju ponovno sijati, katkad i po nekoliko puta. Za sjeme uljnih tikvi potrebno je izdvojiti oko 300 eura po hektaru, a ako vrane unište usjev, taj se iznos ponavlja sa svakom novom sjetvom.
Koliki financijski gubici pritom mogu nastati, pokazuje i podatak da je jedan OPG u Varaždinskoj županiji pretprošle godine pretrpio štetu procijenjenu na oko 100.000 eura.
Poljoprivrednici pokušavaju sami zaštititi nasade
U Vidovcu, poznatom po povrćarskoj proizvodnji, poljoprivrednici su pokušavali zaštititi usjeve i vlastitim sredstvima. Neki su nabavljali zvučne topove, čija se cijena, prema Cafuk, kreće oko 500 eura. Međutim, takva su rješenja izazivala pritužbe zbog buke, pa su pojedini korisnici prijavljivani policiji zbog narušavanja javnog reda i mira.
“Ljudi ulažu mnogo truda i novca u proizvodnju. A onda se dogodi da vrane u kratkom vremenu unište veći dio nasada i naprave velike štete”, ističe Cafuk.
Unatoč nastojanjima Saveza da se pronađe rješenje, proizvođači ostaju na brisanom prostoru. I dalje sami snose troškove uništenih presadnica, oštećenih usjeva i ponovne sjetve, dok svaka nova sezona donosi neizvjesnost i rizik od dodatnih gubitaka.
