Dok je od 1.200 zadruga registriranih u Hrvatskoj aktivno tek oko 800, s približno 20 tisuća članova, u Europskoj uniji zadruge okupljaju više od 140 milijuna građana i osiguravaju gotovo 4,7 milijuna radnih mjesta. Tamo je svaki treći građanin član zadruge, a kod nas tek jedan na 220. Možemo li uhvatiti korak s Europom?
Zadrugarstvo u Dalmaciji nosi snažno povijesno nasljeđe, ali danas se suočava s pitanjem kako pronaći mjesto u ritmu suvremenog tržišta. Nekada su zadruge bile motor lokalnog razvoja i čuvari zajedničkog identiteta, a danas ih se često promatra kroz prizmu zastarjelog modela udruživanja. Upravo tu leži izazov – pokazati da zadruge nisu relikt prošlosti, nego okvir za novu snagu poljoprivrede i zajednice.
Lordan Ljubenkov, predsjednik jednog od najaktivnijih saveza u zemlji – Zadružnog saveza Dalmacije – smatra da zadruge mogu biti ključan alat za transparentno poslovanje i novu snagu poljoprivrede.
“Prva zadruga u Hrvatskoj osnovana je još 1862. godine, no unatoč toj dugoj tradiciji zadružni oblik poslovanja danas je često u nepovoljnijem položaju od drugih,“ kaže.
Dok u zemljama EU zadruge okupljaju male proizvođače, donose transparentnost i pune državni proračun, kod nas su još uvijek neprepoznate u političkom i monetarnom sustavu.
Usitnjena proizvodnja i potreba za okrupnjavanjem
U Hrvatskoj postoji oko 160.000 OPG-ova i 30.000 SOPG-ova, ali struktura je nepovoljna: čak 68.000 nositelja stariji su od 65 godina, dok mladi čine tek 13 posto. U Dalmaciji većina obrađuje manje od jednog hektara, a 76 posto OPG-ova u zemlji obrađuje do pet hektara. Bez okrupnjavanja zemljišta i uključivanja mladih poljoprivreda nema budućnost. Zadruge daju zajedničku snagu malim proizvođačima i kroz otkupne stanice nadoknađuju manjkavosti usitnjene proizvodnje.
Siva ekonomija i transparentnost
Procjene pokazuju da u poljoprivredi čak polovica trgovine ostaje u sivom sustavu. Hrvatska je u razdoblju 2021.–2024. smanjila udio sive ekonomije s 28,3 na 26,8 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a oko 17 posto. Glavni uzroci su visoki porezi, gotovinsko poslovanje i nisko povjerenje u institucije. Zadruge mogu donijeti transparentnost – daju cjelovite podatke o tržištu i omogućuju praćenje kvalitete proizvoda.
Generacijska tranzicija i manifestacije
„Bez mladih nema budućnosti,“ naglašava Ljubenkov. Savez upravo njima posvećuje posebne programe, a na međunarodnim manifestacijama poput Sabatine i Noćnjaka – okupljanjima vinara i maslinara – potiče ih da preuzmu vinograde i maslinike te se uključe u zadruge. Time se pokazuje da zadrugarstvo nije tek nostalgija, nego živa struktura koja se prilagođava izazovima suvremenog tržišta.
Vizija do 2030.
Ljubenkov vidi zadruge kao moderne organizacije koje povezuju lokalne proizvođače, stvaraju tržišnu vidljivost i vraćaju povjerenje zajednici. No to traži promjene u zakonima, mentalitetu i tržišnim odnosima: neoporezivanje reinvestirane dobiti, posebne porezne stope za zadružne djelatnosti i dodatne bodove na natječajima. U Hrvatskoj je samo 0,15 posto stanovnika član zadruga, dok je u Austriji taj udio 60 posto, a u Finskoj čak 83 posto. EU prosjek pokazuje da je svaki treći stanovnik član zadruge, dok je kod nas taj omjer tek jedan na 220. „To jasno pokazuje koliko zaostajemo za drugim europskim zemljama”, kaže Ljubenkov.
Prekretnica za Hrvatsku
Od Sabatine do Noćnjaka, od mladih proizvođača do generacijskog prijenosa – zadruge mogu biti prekretnica koja Hrvatsku iz nevidljivosti vodi u europsku vidljivost.
„Na kraju ove godine možemo rezimirati kako smo kroz brojne kontakte s Vladom RH i resornim institucijama poslali jasnu poruku što bi se moglo učiniti da počnemo hvatati korak sa zadrugama u zemljama EU. Nije pitanje hoćemo li zadruge, nego kada ćemo prepoznati njihov potencijal. Udruživanje brojnih malih poduzetnika, osobito u poljoprivredi, donosi transparentnost, razvoj i otpornost. U tome je važan segment gospodarske i društvene prekretnice za Hrvatsku,” zaključuje Ljubenkov.
