Samodostatnost u proizvodnji povrća pala je s 58 na 48 posto, a voća s 49 na 42 posto. Na konferenciji RE-AGRO u Osijeku predstavljeni su izazovi domaće proizvodnje, ulaganja u distribucijske centre i nove potpore poljoprivrednicima.
Hrvatska sve teže podmiruje vlastite potrebe za voćem i povrćem, a pad samodostatnosti, visoki troškovi ulaganja i klimatske promjene postaju sve veći izazov za domaće proizvođače. Prema podacima iznesenima na konferenciji RE-AGRO, u 2025. godini uvezeno je voća i povrća u vrijednosti većoj od 740 milijuna eura, dok je izvoz iznosio oko 220 milijuna eura. Vanjskotrgovinski deficit u tom je sektoru tako premašio 500 milijuna eura.
Upravo su održiva proizvodnja voća i povrća, jačanje domaće proizvodnje i mogućnosti povećanja samodostatnosti bili u središtu konferencije koju je Glas Slavonije organizirao u srijedu, 28. listopada, u Županijskoj gospodarskoj komori u Osijeku. Na skupu su sudjelovali županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu Dragan Kovačević i drugi predstavnici poljoprivrednog sektora.
Samodostatnost pada, a uvoz raste
Podaci koje je iznio potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević pokazuju da Hrvatska posljednjih godina sve teže zadovoljava domaću potražnju za voćem i povrćem.
Od 2020. godine samodostatnost u proizvodnji povrća pala je s 58 na 48 posto, dok je kod voća smanjena s 49 na 42 posto. Istodobno, vrijednost uvoza voća i povrća tijekom 2025. premašila je 740 milijuna eura, a izvoz je dosegnuo oko 220 milijuna eura.
Takav odnos uvoza i izvoza rezultirao je deficitom većim od pola milijarde eura, što dodatno naglašava važnost ulaganja u domaće proizvodne kapacitete.
Kovačević je upozorio i na razliku u razini potpora između različitih grana poljoprivrede. Prema njegovim riječima, udio potpora po površini u prihodima voćara iznosi svega tri posto, dok kod ratara doseže 42 posto.
“Ova visokodohodovna proizvodnja zahtijeva iznimno skupe investicije, a razvoj sektora i rješavanje problema skupih osiguranja od klimatskih šteta nisu mogući bez znatno snažnije pomoći države”, poručio je Kovačević.
Uz financijska ulaganja, proizvođači se suočavaju s klimatskim rizicima koji mogu znatno utjecati na prinose i prihode. Zbog toga su navodnjavanje, zaštita nasada i osiguranje proizvodnje važni preduvjeti za stabilniju opskrbu domaćeg tržišta.
Zorić: Uložili smo milijarde, a poljoprivrednici su sve dalje od europskog prosjeka
Sedam milijardi eura uloženih u razvoj poljoprivrede nije donijelo rezultate kakvima su se proizvođači nadali. Uvoz hrane nastavio je rasti, a prihodi hrvatskih poljoprivrednika sve više zaostaju za europskim prosjekom, upozorio je Stjepan Zorić, voćar i zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.
„Godine 2011. uvozili smo hrane za dvije milijarde dolara, a sada uvozimo više od sedam milijardi eura. Očekivali smo da ćemo ulaganjima kroz dva programska razdoblja smanjiti uvoz i ostvariti suficit”, rekao je Zorić.
Posebno zabrinjava podatak o prihodima poljoprivrednika. Dok su oni nekoć dosezali 60 posto prosjeka Europske unije, danas su na oko 40 posto.
„To znači da smo pri dnu EU-a po prihodima poljoprivrednika. Samo su Rumunji ispod nas”, upozorio je.
Zorić smatra da Hrvatska pritom ima niz prednosti koje nije dovoljno iskoristila. Tri klimatske zone, dostupnost vode za navodnjavanje i turistička potražnja trebale bi biti snažan oslonac domaćoj proizvodnji.
„Mi se ne moramo truditi kao Poljska da izvezemo jabuke Rusiji ili kao Španjolska da izvezemo krastavce i papriku Njemačkoj. Mi imamo na domaćem tržištu izvoz”, rekao je, podsjetivši na oko 20 milijuna turista koji svake godine dolaze u Hrvatsku. Upravo je zato, smatra, voćarstvo i povrtlarstvo trebalo postati jedan od pokretača razvoja poljoprivrede.
Kao prepreku konkurentnosti često se navodi usitnjenost zemljišta, no Zorić smatra da to nije presudan problem. Kao primjer istaknuo je Južni Tirol, gdje se jabuke uzgajaju na prosječnim površinama od oko 1,8 hektara, a proizvodnja je unatoč malim parcelama postala vrlo uspješna.
Rješenje vidi u ispravljanju pogrešaka dosadašnje poljoprivredne politike i nastavku ulaganja, uključujući veći udio novca iz državnog proračuna.
„Hrvatska bi, uz tri milijarde eura, trebala uložiti još jednu milijardu iz vlastitog proračuna. Investicije su ključ jer bez njih ne možete ništa”, poručio je.
Ipak, ovogodišnji rezultati u voćarstvu daju razloga za optimizam. Zorić ih je ocijenio najboljima u posljednjih 15 godina prema prinosima, iako se bolji urod nije jednako odrazio na prihode proizvođača. Hrvatska je 2018. proizvela oko 145 tisuća tona jabuka, dok se ove godine očekuje oko 60 tisuća tona. Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja ponovno pokriva potrebe za jabukama, uz potrošnju od približno 50 tisuća tona.
„To nije rezultat samo neke mudre poljoprivredne politike. Pomogle su dobre vremenske prilike, ali i sve veće usmjeravanje proizvodnje prema zajedničkoj prodaji te razvoj skladišnih kapaciteta. Sve to može podići proizvodnju voća i povrća na novu razinu”, zaključio je Zorić.
Osječko-baranjska županija ima više od 11.000 OPG-ova
Osječko-baranjska županija jedna je od najvažnijih poljoprivrednih regija u Hrvatskoj, a njezine proizvodne kapacitete potvrđuju i podaci o broju gospodarstava i poljoprivrednim površinama.
Na području Županije djeluje 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a voćnjaci zauzimaju 5.255 hektara. Povrće se uzgaja na gotovo 3.000 hektara.
Unatoč velikim površinama i razvijenoj poljoprivrednoj tradiciji, ni lokalna proizvodnja još nije dovoljna za postizanje potpune samodostatnosti. Županica Nataša Tramišak istaknula je kako je upravo zato potrebno nastaviti ulagati u modernizaciju i povećanje proizvodnje, osobito u sektorima voća i povrća.
Jedan od važnih projekata u tom smjeru Regionalni je distribucijski centar za voće i povrće, koji je Županija izgradila kako bi lokalnim proizvođačima osigurala bolju infrastrukturu za skladištenje i distribuciju.
Centar je ove godine popunjen 100 posto, a u njemu će biti uskladišteno više od 3.000 tona voća i povrća. Puna popunjenost kapaciteta pokazuje važnost skladišne infrastrukture u proizvodnom lancu, posebno u razdobljima intenzivne berbe i tržišnih oscilacija.
Potpore do 15.000 eura za nove voćnjake
Županica Nataša Tramišak najavila je nove potpore za poljoprivrednike, posebno za ulaganja u voćarstvo, navodnjavanje i preradu poljoprivrednih proizvoda. Uz potpore za podizanje višegodišnjih nasada i voćnjaka do 15.000 eura, predviđena je i pomoć za nabavu opreme za priključivanje na sustave navodnjavanja.
„Kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na postojeće sustave navodnjavanja, nova mjera potpore osigurava do 12.000 eura za kupnju potrebne opreme za priključak. Istovremeno, snažan impuls daje se i prerađivačkom sektoru u ratarstvu kroz višegodišnji program ulaganja u mlinsku industriju, čiji je ukupan proračun povećan na dva milijuna eura. Uz već otvoreni poziv od milijun eura za izgradnju i kupnju nove opreme s potporama do 500.000 eura, Županija uskoro pokreće i drugi javni poziv vrijedan dodatni milijun eura. Ova nova de minimis potpora iznosit će do 300.000 eura po projektu te će mlinarima omogućiti i kupnju rabljene opreme, čime se zaobilaze dugi rokovi isporuke i znatno ubrzava modernizacija prerade žitarica u brašno”, zaključila je županica.
Država ulaže 110 milijuna eura u pet distribucijskih centara
O važnosti logističke infrastrukture i nacionalnih mjera potpore govorio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.
Prema njegovim riječima, Hrvatska ulaže 110 milijuna eura u pet regionalnih logističko-distribucijskih centara, pri čemu 65 posto sredstava dolazi iz fondova Europske unije. Njihov ukupni kapacitet premašit će 28.000 tona.
Ulaganja su posebno važna za sektor povrća, koji, kako je istaknuo Majdak, zauzima tek oko jedan posto obradivih poljoprivrednih površina. Razvoj proizvodnje stoga podrazumijeva ne samo povećanje površina i prinosa nego i stvaranje boljih uvjeta za skladištenje, distribuciju i plasman proizvoda.
Majdak je iznio i podatak da Hrvatska od 2015. godine bilježi ukupno 24 priznate proizvođačke organizacije. Takve organizacije mogu imati važnu ulogu u povezivanju proizvođača, zajedničkom nastupu na tržištu i jačanju njihove pregovaračke pozicije.
Govorio je i o financijskim instrumentima koji se otvaraju putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), uključujući instrumente namijenjene primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Osvrnuo se i na kritike da je, unatoč ulaganjima od sedam milijardi eura u posljednjih 15 godina, produktivnost hrvatskog poljoprivrednika pala sa 60 na 40 posto prosjeka Europske unije. U odgovoru je istaknuo ulogu potpora u održavanju stabilnosti sektora, uz napomenu da hrvatska poljoprivreda po produktivnosti ipak nije na samom dnu europske ljestvice.
