‘Otišao sam iz Iločkih podruma s 51 godinom, i ogromnim radnim iskustvom. Naučio sam sve o vinogradarstvu i vinarstvu, jer mi je to struka. Sada, nakon 11 godina privatnog biznisa, mogu samo kratko zaključiti da sam još toliko naučio u privatnom poslu’, započinje svoju poduzetničku priču nekadašnji glavni enolog i direktor Iločkih podruma, a sada samostalni vinar Mladen Papak, vlasnik Vina Papak iz Iloka.
Odrastao je okružen vinogradarskim čokotima na brežuljku Radoš kod Iloka. Tu je i sada. Od roditelja je naslijedio 5 hektara vinograda, sam je dokupio još 8. Sve je pod vinovom lozom, a među njom podigao je vinariju uz pomoć europskog novca. To je najistočnija vinarija u Hrvatskoj, kao i sam vinorodni položaj.
‘Ovdje sam se rodio, odrastao, živim. Jako sam vezan uz ovo područje. Dok sam kao klinac trčao Radošem, ovim poljima, jer tada nije bilo toliko vinograda, jeli smo grožđe na kojem smo, mogu reći, odrasli. Pa tako da nisam vinar i vinogradar, bio bih svećenik’, kroz gromoglasan smijeh govori nam ovaj inženjer agronomije.
Vina Papak na svoj su put krenula 2014. Obrađuju ukupno 20 hektara vinograda od kojih je 13 vlastitih površina, a ostalo je u zakupu ili u otkupu od kooperanata. Prije nekoliko berbi iz ove vinarije potekao je i prvi pjenušac. Na tržište izbacuju serije do 2000 boca koje se prodaju i prije nego li stignu do kupaca.
‘Ove smo godine proizveli bazno vino za proizvodnju pjenušca koje ćemo početkom ljeta pretočiti u boce. Pjenušci su jedan poseban stil vina u kojima kiseline čine njegovu kičmu. Grožđe za bazno vino bere se ranije kako bi imali što više kiseline, a što manje šećera kako alkohol ne bi bio veći od 12 posto’, otkriva Papak formulu za dobar pjenušac koji, napominje, nije jeftino vino, ali se uočava sve veća proizvodnja kao i potrošnja na hrvatskom tržištu.
Formula za pjenušac iz Iloka
‘Pjenušci su vina koja se dnevno konzumiraju, mi težimo dosegnuti te razine, pri tome mislim na jedan kulturan svijet, visoku civilizacijsku razinu koja si to može priuštiti. Mislim da mi k tome sada stremimo’, napominje ovaj iločki vinar u čijem su pjenušcu objedinjene čak tri sorte. Dok polovicu čini chardonnay, 30 posto je rajnski rizling, a ostatak traminac.
U cijeloj formuli najvažniji je chardonnay kojemu se dodaje najpoznatija sorta Iloka, traminac. Nisu opterećeni prodajom jer im je važno zadovoljstvo kupaca. Pjenušcu su posvetili i jedan vikend u godinu, krajem lipnja i početkom srpnja, kada organiziraju Pjenušavi doručak u vinogradu.
‘Jer pjenušac se kao vino pije između doručka i ručka, a ovim događajem želimo što više ljudi educirati kako se ono konzumira’, ističe Papak.
Ovogodišnja berba u Vinima Papak protegnula se čak na 7 tjedan, što nisu imali nikada.
‘To je dobro što smo imali dugačku, polaganu berbu što za posljedicu ima visoku kvalitetu jer šećeri nisu brzo rasli, divljali. Dok smo se nekada borili da dobijemo što više šećera, sada je važno sačuvati što više kiselina. Preokret se dogodio zbog globalnog zatopljenja koje ostavlja posljedice na grožđe’, opisuje Mladen Papak iz čijih je vinograda ove godine pobran rajnski rizling, traminac, graševina, cabarnet sauvignon, cabarnet franc.
‘Berba 2025. za vina će biti sigurno izvrsna, to se vidi po potencijalima koje sada imamo, a ona su spremna za postizanje vrhunske kvalitete. Vidjet ćemo hoće li ovo biti godina za pamćenje’, sažima rezultate ovogodišnje berbe u vinogradima kojima gospodari graševina s do 65 posto.
‘To je i vino koje se najviše konzumira u Hrvatskoj, oko 30 posto ukupne potrošnje upravo otpada na graševinu dok je rajnski rizling za javnost, pa čak i dio struke u Hrvatskoj nepoznanica. Kada smo krenuli u obiteljsku priču, ova nam se sorta pokazala kao izuzetan potencijal, kao sorta od koje se mogu napraviti izvrsna vina.’, analizira vinar Mladen Papak koji je u 11 godina poduzetništva do sada imao i dvije ledene berbe, 2016. i 2021. Tada se skidao traminac. Ove godine, ako se poklope vremenski uvjeti, brat će se graševina.
‘Nema bogaćenja’
‘Ako bude nešto od onoga što se najavljuje, očekujemo i ledenu berbu koja je vrhunac cijele priče. No, ako ne bude, imat ćemo berbu prosušenih bobica.’, govori nam.
Nasljednike u poslu već ima. Najstariji sin krenuo je njegovim stopama, i završio Agronomski fakultet u Zagrebu, a u studentskim klupama je i najmlađa kći dok je ona srednja PR menadžerica.
‘U šali stoga znam reći da smo obitelj agronoma. No, u ovom poslu je najgore, ako ste opterećeni materijalnim. Ovdje nema bogaćenja, ali si možete osigurati pristojan život i osjetiti neizmjerno puno užitaka u poslu’, zaključuje vinogradar i vinar Mladen Papak.
