Željko Malnar iz Gorskog kotara, dobitnik priznanja za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika u 2026. godini, u Bruxellesu je predstavio svoje obiteljsko gospodarstvo, ekološko stočarstvo i proizvodnju sira.
Oko 18 goveda, vlastita sirana i proizvodnja koja počiva na obiteljskoj tradiciji. Tako izgleda gospodarstvo Željka Malnara u Tršću, a upravo je taj mladi proizvođač mlijeka i sira predstavljao Hrvatsku na 12. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu.
Malnar je sudjelovao na Kongresu pod nazivom „#ReFarmEU: Osiguravanje prihoda poljoprivrednika za buduće generacije“, na kojem se raspravljalo o izazovima s kojima se suočavaju mladi poljoprivrednici, od osiguravanja stabilnih prihoda do lakšeg pristupa zemljištu i financiranju.
Njegova priča iz Gorskog kotara uklapa se u jednu od glavnih tema Kongresa – kako mladima omogućiti da od poljoprivrede žive, razvijaju gospodarstva i ostanu u ruralnim krajevima.
“To je priznanje za sve nas koji nastavljamo obiteljsku tradiciju”, poručio je Malnar, koji uz ekološko stočarstvo i proizvodnju mlijeka razvija i vlastitu preradu u sireve. U budućnosti planira širenje i modernizaciju gospodarstva, a mogućnost razvoja vidi i u povezivanju poljoprivrede s turizmom.
Da mladima koji se odluče ostati na obiteljskim gospodarstvima treba omogućiti stabilne uvjete poslovanja, bila je jedna od glavnih poruka skupa. O prihodima, pristupu zemljištu i financiranju, administrativnim preprekama te budućnosti europske poljoprivredne politike raspravljalo se i na panelu „Od vizije do djelovanja“, uz sudjelovanje povjerenice Europske komisije Jessike Roswall.
Hrvatske finaliste ovogodišnjeg izbora u Europskom parlamentu ugostila je zastupnica Sunčana Glavak, ambasadorica Europske pučke stranke za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika. Upozorila je da bez održive domaće proizvodnje hrane nema ni prehrambene sigurnosti Europe.
“Ne možemo govoriti o snažnoj i neovisnoj Europi ako istodobno dovodimo u pitanje održivost vlastite poljoprivredne proizvodnje. Zato europska poljoprivredna politika mora osigurati stabilno financiranje, pravedne uvjete tržišnog natjecanja i snažniju potporu mladim poljoprivrednicima”, istaknula je Glavak.
Na Kongresu su predstavljeni i nagrađeni europski projekti koji pokazuju u kojem se smjeru razvija moderna poljoprivreda. Mađari Tamás i Dániel Kránicz nagrađeni su za projekt primjene mikroelektroničkog otpada u uzgoju pšenice i kukuruza kokičara, Portugalac Bernardo Vieira e Brito za digitalne inovacije, a Talijan Christian Rabensteiner za projekt organskog uzgoja gljiva.
O financijskoj budućnosti sektora govorio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek. Prema trenutačnim odlukama Europske komisije, Hrvatskoj je za poljoprivredu predviđeno oko 3,7 milijardi eura, u odnosu na 3,8 milijardi eura u prethodnom programskom razdoblju. Konačna raspodjela sredstava još će se razmatrati u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru, a Tušek je izrazio očekivanje da bi ukupna sredstva za poljoprivredu mogla biti veća.
Za Malnara, međutim, europske rasprave imaju vrlo konkretnu adresu – Tršće. Ondje treba nastaviti proizvoditi, prerađivati mlijeko, modernizirati gospodarstvo i pronaći nove mogućnosti razvoja. Jer budućnost europske poljoprivrede ne odlučuje se samo u Bruxellesu, nego i na malim obiteljskim gospodarstvima koja, unatoč svim izazovima, nastavljaju proizvoditi.











