Prema podacima Europske komisije, čak devet od deset adolescenata u posljednja se tri mjeseca susrelo s barem jednim štetnim ili uznemirujućim sadržajem, a samo se polovica djece u dobi od devet do 16 godina osjeća sigurno na internetu.
Manipulativni algoritmi, štetni sadržaji, internetsko nasilje i digitalne platforme koje profit stavljaju ispred sigurnosti korisnika sve ozbiljnije ugrožavaju djecu u digitalnom okruženju. Rizici kojima su najmlađi svakodnevno izloženi više se ne mogu promatrati kao isključiva odgovornost roditelja, nego zahtijevaju sustavan odgovor i jasna pravila na europskoj razini.
Upravo je zaštita djece u digitalnom prostoru u središtu prijedloga EU Kids Acta, na čijem će oblikovanju sudjelovati i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak. Imenovana je izvjestiteljicom Europske pučke stranke (EPP) za mišljenje o prijedlogu u Odboru za kulturu i obrazovanje (CULT).
Europska komisija predstavila je 17. rujna 2026. prijedlog uredbe kojim se uvode zajednička europska pravila za pristup djece društvenim mrežama, sigurnosne obveze digitalnih platformi i učinkovitija provjera dobi korisnika. Prijedlog obuhvaća društvene mreže, platforme za razmjenu videozapisa, internetske igre, trgovine aplikacijama, AI suputnike i konverzacijske chatbotove.
Prema predloženim pravilima, djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla pristupati rizičnim društvenim mrežama i platformama za razmjenu videozapisa, dok bi djeca u dobi od 13 do 15 godina mogla koristiti račune s ograničenim funkcionalnostima i uz roditeljski nadzor. Platforme bi morale ugraditi sigurnosne mehanizme u dizajn svojih usluga, a sustavi provjere dobi morali bi biti pouzdani, neintruzivni i usklađeni s pravilima zaštite privatnosti.
„Djeca ne smiju biti prepuštena algoritmima kojima je profit važniji od njihove sigurnosti. Odgovornost za zaštitu djece ne može biti isključivo na roditeljima. Digitalne platforme moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, a Europa mora osigurati jasna pravila i njihovu učinkovitu provedbu”, poručuje Glavak.
Odbor CULT u zakonodavnom će postupku dati mišljenje s posebnim naglaskom na prava i autonomiju djece, obrazovanje, digitalnu i medijsku pismenost te sigurnost maloljetnika na internetu. Glavak će se zauzimati za sigurnost i privatnost kao zadane postavke digitalnih usluga, dobno primjeren dizajn, ograničavanje manipulativnih i ovisničkih značajki te jasne i provedive obveze platformi.
Cilj je osigurati da internet bude prostor učenja, razvoja i komunikacije, a ne mjesto na kojem su djeca izložena manipulaciji, ovisničkim algoritmima i štetnim sadržajima.
„Pravo djece na sigurno djetinjstvo mora vrijediti i u digitalnom svijetu”, ističe Glavak.













