Konferencija koja mijenja tok: Slavonija i Baranja dižu sidro održivog turizma

III. Panona Tour – Forum o nautičkom turizmu na kontinentu okupio ključne ljude iz struke, politike i parkova prirode, otvarajući novu plovidbu prema održivosti, europskim fondovima i valorizaciji unutarnjih voda

U Osijeku je održan forum konferencijskog karaktera posvećen razvoju nautičkog turizma na unutarnjim vodama, koji je okupio predstavnike struke, institucija, lokalne samouprave i gospodarstva kako bi raspravili o potencijalima i izazovima razvoja turizma u regijama koje nisu dio klasične obalne ponude. Fokus je bio na održivosti, inovacijama i boljoj integraciji prirodnih resursa u turističku strategiju Hrvatske.

Konferenciju je vodio Igor Mikulić, voditelj HGK Županijske komore Osijek, dok je Božana Matoš, predsjednica Strukovne grupe nautičkog turizma na unutarnjim vodama HGK, moderirala panel raspravu. Skup je organizirao Glas Slavonije, koji već godinama aktivno promiče teme vezane uz kontinentalni turizam i razvoj Slavonije i Baranje.

U uvodnom govoru, glavni urednik Glasa Slavonije Mario Mihaljević istaknuo je kako je ova konferencija nastavak višegodišnjeg promišljanja o potencijalima unutarnjih voda, koje su dugo bile zanemarene u nacionalnim turističkim strategijama. Naglasio je da Slavonija i Baranja ne traže milostinju, već priliku da pokažu svoju snagu kroz prirodne resurse, kulturnu baštinu i ljude koji ovdje žive i stvaraju.

“Ova konferencija nije samo stručni skup — ona je poziv na suradnju, na zajedničko djelovanje i na prepoznavanje vrijednosti koje Slavonija i Baranja nude Hrvatskoj i Europi,” poručio je Mihaljević.

Europarlamentarka Nikolina Brnjac, članica Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta, te radne skupine Tourism Task Force u svom je obraćanju istaknula niz novih mjera koje Europska komisija stavlja na raspolaganje za razvoj održivog turizma u ruralnim i prirodno vrijednim područjima. Među njima su:

• Zelena tranzicija destinacija: financiranje energetski učinkovitih rješenja u turističkoj infrastrukturi, uključujući pristaništa, biciklističke staze i interpretacijske centre.
• Digitalna transformacija malih turističkih poduzeća: poticaji za razvoj digitalnih alata, online prisutnosti i pametnih sustava upravljanja posjetiteljima.
• Prekogranična suradnja: fondovi za zajedničke projekte između regija uz Dunav, Dravu i druge europske rijeke, s naglaskom na kulturnu i prirodnu baštinu.
• Edukacija i mobilnost kadrova: programi usavršavanja za djelatnike u turizmu, s fokusom na održivost, interpretaciju prirode i upravljanje resursima.

“Potencijal unutarnjih voda u Hrvatskoj je ogroman, ali zahtijeva koordinirano djelovanje svih dionika — od lokalne samouprave do europskih institucija,” poručila je Brnjac, pozvavši lokalne dionike da aktivno apliciraju na dostupne fondove.

Kao konkretan primjer uspješne primjene održivih principa u praksi, predstavljen je model upravljanja posjetiteljima u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Mario Ferderber, voditelj službe informiranja, prijevoza posjetitelja i internog transporta, istaknuo je da je Park u 2024. godini zabilježio više od 1,4 milijuna posjetitelja, ali da se fokus više ne stavlja na povećanje broja dolazaka, već na kvalitetu i održivost turističkog iskustva.

“Naša strategija više nije kvantitativna, već kvalitativna. Radimo na optimizaciji protoka posjetitelja, digitalnom informiranju i smanjenju pritiska na najosjetljivije dijelove Parka,” rekao je Ferderber.

Ravnatelj Parka prirode Kopački rit, Ivo  Bašić, istaknuo je višeslojnu vrijednost jednog od najvažnijih močvarnih područja u Europi. Njegovo izlaganje bilo je usmjereno na konkretne izazove i prilike koje Kopački rit nudi kao destinacija koja spaja ekologiju, edukaciju i turizam.

Poseban naglasak stavio je na izletničku plovidbu brodom kroz Posebni zoološki rezervat, koja se odvija na jezeru Veliki Sakadaš. Ova aktivnost, uz stručno vodstvo, omogućuje posjetiteljima da dožive netaknutu prirodu iz prve ruke, bez narušavanja ekološke ravnoteže. Plovidbe se organiziraju u više dnevnih termina, a interes za njih kontinuirano raste, što potvrđuje da održivi turizam može biti i edukativan i atraktivan.

Bašić je naglasio kako Park ne teži masovnosti, već kvalitetnom doživljaju, uz jasne smjernice koje štite osjetljive ekosustave. U tom kontekstu, istaknuo je važnost suradnje s lokalnim zajednicama, edukacije posjetitelja i interpretacije prirode kao ključnih alata za podizanje svijesti o vrijednosti očuvanih prostora.

Bašić je također govorio i o  infrastrukturnim potrebama, poput pristaništa, signalizacije i digitalne prezentacije sadržaja, te je pozdravio europske mjere koje je predstavila europarlamentarka Brnjac, posebno one koje se odnose na zelenu tranziciju i prekograničnu suradnju.

“Kopački rit nije samo prirodna ljepota, već strateški resurs koji može oblikovati identitet regije i privući posjetitelje željne autentičnog doživljaja,” zaključio je Bašić.

Među panelistima bila je i Kristina Jerkov, rukovoditeljica Odsjeka za poslove javne nabave JU Nacionalni park Krka, koja je predstavila najnovija postignuća Parka u području održivog upravljanja. Krka je nedavno postala prva destinacija u Hrvatskoj i tek drugi nacionalni park u svijetu koji je osvojio Green Destinations Gold Award — najprestižnije međunarodno priznanje za održivi turizam.

“Ova nagrada potvrđuje našu dugogodišnju posvećenost očuvanju prirode, kulturne baštine i kvalitetnom upravljanju posjetiteljima,” istaknula je Jerkov.

U svom izlaganju spomenula je i infrastrukturna rješenja koja omogućuju bolju raspodjelu posjetitelja između gornjeg i donjeg toka rijeke Krke, uključujući nove punktove za prodaju ulaznica, parkirališta i besplatan prijevoz do atrakcija poput Roškog slapa. Time se smanjuje prometna opterećenost osjetljivih područja, a posjetiteljima se omogućuje ugodniji i ekološki prihvatljiviji boravak.

Konferencija je potvrdila da Slavonija, Baranja i slične regije imaju sve preduvjete za razvoj specifičnih oblika turizma koji se temelje na prirodnim resursima, kulturnoj baštini i lokalnoj autentičnosti. Zaključci skupa usmjereni su prema konkretnim projektima, boljoj međusektorskoj suradnji i jačanju vidljivosti regije na turističkoj karti Europe — uz Plitvice, Krku i Kopački rit kao inspirativne primjere kako se održivost može uspješno provesti u praksi.