Trećina korisnika primjećuje higijenske propuste, a tek 22% podnosi službenu žalbu, dok manje od 2% prijavljuje inspekciji
Dostava je postala svakodnevica, a kuhanje iznimka. Uz posao, djecu i obaveze sve se češće klikom odlučuje što će biti na stolu, no s tim dolaze i rizici koje korisnici sve više primjećuju. Najproblematičnija su toplo‑hladna jela i sushi, a u Zagrebu i Dalmaciji svaki treći do četvrti korisnik navodi prljavštinu ili oštećenu opremu. Unatoč tome, službenu žalbu podnosi tek svaka peta osoba.
Na FOODCOOLTOUR konferenciji, održanoj prije nekoliko dana, predstavljeni su Hendalovi podaci koji vrlo jasno pokazuju kako danas jedemo, što očekujemo od dostave i gdje zapravo nastaju rizici. Iako je događaj tek završio, teme koje je otvorio ostaju u zraku — jer navike naručivanja rastu brže nego što se mijenjaju standardi sigurnosti i higijene.
Hendal je u ožujku 2026. na nacionalno reprezentativnom uzorku istražio kako Hrvati doživljavaju kvalitetu i sigurnost dostave hrane, a rezultate je iznijela dr. sc. Brigita Hengl iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Trećina ispitanika (33,5%) naručuje nekoliko puta mjesečno, dok 30,6% to radi svakodnevno. Iako digitalne platforme rastu, najveći dio korisnika (68,8%) i dalje naručuje izravno iz restorana, dok aplikacije koristi 48,1% — najviše mlađi i stanovnici Dalmacije.
Glavni razlog naručivanja je nedostatak vremena (37,6%), zatim lojalnost određenim restoranima (28,7%) i narudžbe za veće društvo (15,8%). Oni koji naručuju rjeđe kao razloge navode visoke cijene i činjenicu da radije kuhaju sami.
Jasna Bošnir iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” upozorava kako rizik ne počinje tek u dostavi: “Najrizičnija su jela koja kombiniraju toplo i hladno, kao i hrana koja se unaprijed priprema i čeka finalizaciju. U tom procesu, sushi je jedna od najrizičnijih vrsta hrane za dostavu.”
U anketi većina korisnika (81,7%) nije imala neugodna iskustva s dostavljačima, ali gotovo trećina (29,7%) primijetila je prljave torbe, a 12,2% i njihova oštećenja. U Zagrebu i Dalmaciji higijenske nepravilnosti primjećuje svaki treći do četvrti korisnik, pri čemu su mlađi kritičniji, a ispitanici srednje dobi češće upozoravaju na neprofesionalno rukovanje hranom.
Romana Franić iz Državnog inspektorata ističe da se nadzire cijeli lanac dostave: “Restorani su najodgovorniji za pripremu hrane, od sirovina do higijene. Patogeni mikroorganizmi nisu utvrđeni, ali higijena u pojedinim objektima nije bila zadovoljavajuća.”
Na panelu je otvoreno i pitanje radnih uvjeta. Drago Župarić Iljić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upozorio je na činjenicu da su strani radnici u dostavi iznimno nisko plaćeni: “Minimalna plaća oko 800 eura i 1,37 eura po dostavi, uz troškove najma vozila i smještaja, često u lošim uvjetima.”
Rasprava se pritom proširila i na širi društveni kontekst: većinu dostavljača čine Nepalci, Indijci i radnici iz drugih azijskih zemalja, a sudionici su povukli paralelu s hrvatskim radnicima koji su desetljećima odlazili u Ameriku, Njemačku, a danas u Irsku, UK i druge zemlje u potrazi za bolje plaćenim poslovima. Logika je ista u svim generacijama — ljudi odlaze tamo gdje misle da mogu živjeti bolje i dostojnije.
Premda je riječ o pozadini koju korisnici rijetko vide, njihova iskustva pokazuju kako se problemi u lancu dostave na kraju ipak osjete. Zdravstvene tegobe povezane s dostavom prijavilo je 7,2% ispitanika, najčešće probavne smetnje. Iako 33,3% korisnika iskazuje moguće nezadovoljstvo, žalbu je podnijelo tek 22,4% — najčešće restoranima ili dostavnim službama, dok se inspekciji obraća manje od 2%.
