U hrvatskim gradovima već godinama nema radničkih povorki koje su nekad bile zaštitni znak obilježavanja Međunarodnog praznika rada. Ni Zagreb, ni Split, ni Osijek više ne izlaze na ulice u organiziranim kolonama radnika, a obilježavanje se postupno preselilo u parkove, gradske manifestacije i obiteljska druženja. Istodobno, u mnogim dijelovima svijeta Praznik rada i dalje nosi snažnu uličnu energiju. Europske metropole ispunjavaju povorke, prosvjedi i koncerti, dok u Latinskoj Americi 1. svibnja prerasta u masovna okupljanja s jasnim političkim porukama. Taj kontrast podsjeća na izvorno značenje Praznika rada — dan nastao iz borbe za radnička prava i dostojanstvene uvjete rada.
U tom širem okviru Osijek je i ove godine ostao vjeran svom mirnijem, obiteljskom ritmu. Na Lijevoj obali Drave, kod katakombi, Grad je podijelio 3.000 porcija graha, uz gužvaru i piće, a obala se pretvorila u veliku prvomajsku pozornicu ispunjenu žamorom, mirisima i druženjima. Gradonačelnik Ivan Radić razgovarao je sa sugrađanima i istaknuo kako Osijek u Praznik rada ulazi s najboljim gospodarskim pokazateljima posljednjih godina — rekordnom zaposlenošću, rekordno niskom nezaposlenošću i 54.419 zaposlenih, gotovo pet tisuća više nego 2021. godine.
Dok su članovi udruge Majstori kotlića Slavonije i Baranje miješali velike kotlove s 150 kilograma graha i 180 kilograma mesa, na obali se osjećao onaj tipični osječki prvomajski ritam — opušten, nenametljiv, više obiteljski nego javni.
Upravo u toj jednostavnosti vidi se razlika: dok svijet 1. svibnja pretvara u dan snažnih poruka i ulične energije, Osijek ga obilježava u svom prepoznatljivo lokalnom ritmu.
