Od početka srpnja, ASK je potvrđena na osam novih lokacija – tri u Gradištu, dva u Štitaru, jedno u Komletincima te dva slučaja u Jagodnjaku – čime broj ukupnih izbijanja u 2025. godini, uključujući ono iz veljače u Nijemcima, raste na devet. Dosad je eutanazirana čak 1661 svinja, a brojka bi se lako mogla povećati s obzirom na sezonski karakter virusa koji se najintenzivnije širi tijekom toplijih mjeseci.
Novi slučaj zaraze potvrđen je, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prije dva dana na objektu u Općini Štitar, Vukovarsko-srijemska županija, gdje su odmah primijenjene sve propisane mjere suzbijanja bolesti: eutanazija životinja, uklanjanje lešina, dezinfekcija prostora, kao i uklanjanje potencijalno kontaminiranih proizvoda. Istovremeno, iz naselja Bolman u Osječko-baranjskoj županiji pristigla je sumnja s izraženim kliničkim znakovima bolesti, pa je pod nadzorom veterinarske inspekcije usmrćeno 16 svinja kako bi se spriječilo daljnje širenje.
Uzgajivači su duboko zabrinuti ne samo zbog potencijalnog gubitka životinja, nego i zbog ozbiljnih ekonomskih posljedica koje bi novi val bolesti mogao donijeti. Mnogi proizvođači suočeni su s neizvjesnošću, jer jedno izbijanje na objektu znači ne samo eutanaziju svih životinja već i dugotrajnu obustavu proizvodnje, pad prihoda i rizik od zatvaranja farmi. “Bojimo se da se ponavlja scenarij iz 2023., kad su štete bile katastrofalne”, poručuju iz lokalnih udruga proizvođača.
Ljudski faktor-glavni krivac
Veterinarske službe pozivaju uzgajivače na pojačan oprez, jer pravovremeno prijavljivanje svake promjene u ponašanju životinja, pojave kliničkih simptoma ili uginuća može biti presudno u zaustavljanju epidemije. Podsjećaju i na važnost dosljednog provođenja biosigurnosnih mjera, koje su se pokazale ključnima u obrani od širenja bolesti. Tijekom epidemije 2023. upravo je ljudski faktor – nepažnja i kršenje mjera – bio glavni krivac za tzv. antropogeno širenje virusa, što je izazvalo veliki broj uginuća i ekonomske gubitke u istočnim dijelovima Hrvatske.
S obzirom na rastući broj slučajeva, ASK ostaje ozbiljna prijetnja svinjogojstvu, a svi uključeni u lanac proizvodnje moraju se ponašati odgovorno, upozoravaju is resornog ministartva. Virus ne prelazi na ljude, ali posljedice za poljoprivrednu proizvodnju i lokalne zajednice mogu biti dugoročne i izuzetno štetne.
U ovim trenucima ključno je zadržati povjerenje u struku i sustavno djelovati jer svaki propust može rezultirati novim žarištem.
