AI ulazi u škole brže nego što djeca dobivaju smjernice
Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svoje svakodnevice — ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete te istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu, prema kojima su AI alati već postali sastavni dio digitalnog okruženja najmlađih korisnika.
Prema podacima istraživanja, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Djeca uz pomoć AI-ja pišu eseje i priče, traže objašnjenja gradiva i koriste alate za sažimanje sadržaja. Istodobno, oko petine ispitanih navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo AI alate, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.
Upotreba umjetne inteligencije među djecom i mladima bit će jedna od tema konferencije kojom se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Konferencija “Zajedno za sigurniji internet”, posvećena sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju, održat će se 10. veljače u Zagrebu.
“Posebna vrijednost ove konferencije je aktivno uključivanje djece u dijalog, od radionica do rasprava u kojima mladi izravno postavljaju pitanja donositeljima odluka. Djeca danas nisu samo korisnici interneta koje treba štititi, već aktivni sudionici digitalnog prostora koji imaju pravo sudjelovati u njegovu oblikovanju“, istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Istraživanja dodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga: 13 posto njih navodi da im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 posto da štedi vrijeme, a 9 posto smatra da uz uporabu umjetne inteligencije postižu bolje školske rezultate. S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju, gotovo 40 posto kaže da im nije potrebna, dok više od četvrtine ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo. Dio djece izražava i zabrinutost: oko 16 posto brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija, dok 12 posto smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije.
Stručnjaci upozoravaju da ta podijeljena slika jasno pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.
“Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima“, kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
U sklopu konferencije bit će predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja o online seksualnom nasilju, rasprave o politikama usmjerenima na osiguravanje zdravog internetskog okruženja, kodeksu za zaštitu dječjih prava u digitalnom prostoru, izazovima komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije te radionice namijenjene djeci i odraslima.
“Naš je cilj osvijestiti djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o novim digitalnim alatima, ali i o važnosti zaštite djece na internetu. Stručnjaci Nacionalnog CERT-a bave se temama poput sigurnih lozinki, zaštite osobnih podataka, digitalnih tragova koje ostavljamo na internetu i prepoznavanja potencijalne opasnosti. A kroz projekt BrAIn, CARNET je razvio kurikule o umjetnoj inteligenciji koji se već provode u osnovnim i srednjim školama, kako bi učenici stjecali vještine kritičkog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija“, poručio je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.
Plakat:cnzd
