U Hrvatskoj je više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, a broj bi mogao biti i veći. Glavni je to zaključak analize koja je obuhvatila seoski, kulturni, pustolovni, zdravstveni, konjički te lovni i ribolovni turizam, objavila je Udruga ruralnog turizma Hrvatske. Za potrebe analize korišteni su podaci prikupljeni radi razvoja centralnog mrežnog mjesta ruralnog turizma Hrvatske čije objavljivanje je ova udruga najavila za kraj travnja kao i nadolazeće zakonsko definiranje seoskog agroturizma.
Analiza je pokazala kako se, od ukupno zabilježenih 1 600 pružatelja usluga u svim analiziranim posebnim oblicima turizma, seoskim agroturizmom bavi njih 1 119 odnosno 70%. Slijede pružatelji usluga u kulturnom (176), pustolovnom (122), ribolovnom (72), konjičkom (54), lovnom (42) i zdravstvenom turizmu (12).
Iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala je analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a veliki broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela. Prikupljeni su podaci o 1 119 pružatelja usluga: najviše ih je u Istarskoj županiji (196), a slijede ju Dubrovačko-neretvanska (168) i Osječko-baranjska (95) županija. Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20% godišnje, uz iznimku Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske županije.
Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji (27), a slijede Istarska (17) i Splitsko-dalmatinska županija (13). Kategorija je obuhvatila muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.
U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma (19) koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično. Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno te je najveći broj zabilježen u Karlovačkoj županiji dok Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj pružatelja usluga u ribolovnom (11) i lovnom turizmu (7).
‘Iako se radi o neslužbenim podacima jer službeni nisu dostupni, veseli nas veliki porast broja pružatelja usluga u odnosu na 2012. godinu. To je rezultat velike potražnje domaćih i inozemnih gostiju i turista za autentičnom Hrvatskom koja i dalje raste, kao i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova. Pozivamo sve kolege da čim prije provjere i dopune svoje podatke kako bismo imali što točnije informacije temeljem kojih se možemo zajednički zalagati za daljnji razvoj ruralnog turizma i njegovu zasluženu promociju. Podatke je moguće provjeriti i dostaviti putem naše mrežne stranice idemonaselo.hr’, istaknula je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge.
Uz osrednju prisutnost pružatelja usluga na internetu, poražavajući podaci o prezentaciji ruralnog i seoskog turizma na mrežnim stranicama turističkih zajednica iz 2021. godine bili su jedan od povoda za prikupljanje podataka i razvoj nadolazećeg portala. Stoga je Udruga tijekom 2023. i 2024. godine, putem studentske prakse realizirane u suradnji s Veleučilištem u Križevcima te u suradnje s dijelom turističkih zajednica i županija, provela prikupljanje podataka koji su korišteni u ovoj analizi. Cjeloviti tekst analize dostupan je na poveznici ovdje.
