Predviđa se da će do 2025. godine gotovo polovica stanovnika biti kratkovidna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2.2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije. U Europi, udio miopije među zemljama u značajnoj mjeri se međusobno razlikuje pa se tako vrijednosti ovisno o zemlji kreću od 11,9% do 49,7%, a prosječna vrijednost iznosi 23,5%.
S obzirom na to da je pojava miopije raste kroz djetinjstvo, prevalencija miopije među mlađom djecom je niža te je u istraživanjima do 2011. iznosila oko 3-5% za 10-godišnju djecu te 20% za djecu 12-13 godina života. Također, noviji podaci pokazuju da postoji trend povećanja prevalencije miopije u Europi, navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Simptomi
Temeljna smetnja osobe s kratkovidnošću je zamagljen vid na daljinu. Ako osoba ne nosi naočale ili kontaktne leće, kratkovidnost može utjecati na aktivnost osobe u svakodnevnom životu. Djeca s kratkovidnošću mogu se žaliti na poteškoće u jasnom gledanju ploče u učionici, bavljenju sportom, čitanju teksta na televizijskom ekranu ili prepoznavanju lica. Uobičajene pritužbe odraslih osoba mogu uključivati nemogućnost jasnog gledanja prometnih znakova tijekom vožnje ili poteškoće s gledanjem preko sobe u uredu.
Jedan od okolinskih čimbenika koji je konzistentno povezan s razvojom miopije jest obrazovanje. Područja diljem Europe i Azije s općenito višim obrazovnim statusima stanovništva imaju i više prevalencije miopije, a područja nižeg obrazovnog statusa povezana su s nižim prevalencijama miopije. Isto tako, pokazalo se da djeca dobi od 7 do 13 godina višeg obrazovnog uspjeha i kvocijenta inteligencije imaju i veće izglede za razvoj miopije.
Sve češćim korištenjem mobilnih uređaja od strane djece u slobodno vrijeme tako se pojavljuje i dodatni rizik za razvoj miopije. Na globalnoj razini, pristup ljudi mobilnim telefonima porastao je izrazitom brzinom od 2014. kada je iznosio 21,6% do 2023. kada je iznosio 69%. To znači da se pristup mobilnim telefonima u svijetu utrostručio u manje od deset godina.
Koliko provodimo vremena na mobilnim telefonima
Također, globalni trendovi pokazuju da sve mlađa djeca provode vrijeme na mobilnim telefonima te da mnogi dvogodišnjaci u svijetu provode više od dva sata dnevno na mobitelima. U kontekstu miopije, važno je spomenuti najnoviju meta-analizu o povezanosti miopije kod djece i provođenja vremena pred ekranima koja je pokazala da rizik za razvoj miopije raste s duljinom vremena provedenim pred ekranima.
Važan rizični, a s druge strane potencijalno zaštitni čimbenik jest vrijeme provedeno na otvorenome. Konzistentan nalaz u mnogim istraživanjima jest taj da je kraće vrijeme provedeno na otvorenom povezano s većom miopijom u odrasloj dobi. Određene kliničke studije su tako pokazale da se pojavnost miopije djece dobi 6-11 godina smanjuje ako provode između 40 i 80 minuta dnevno na otvorenome. Neka novija istraživanja pokazuju i potencijalnu mogućnost smanjenja napredovanja miopije produljivanjem boravka na otvorenome na dnevnoj bazi.
Postoji nekoliko teorija o točnom biološkom mehanizmu zbog kojeg provođenje vremena na otvorenom štiti od miopije, neki od kojih su povećano lučenje dopamina, vitamina D, povećan intenzitet svjetlosti, povećana dubina fokusa itd. Pojedina istraživanja upućuju na to da djeca koja provode više vremena na otvorenom imaju manju vjerojatnost za kratkovidnost, bez obzira na to koliko rade na blizinu ili jesu li im roditelji kratkovidni.
Sukladno prethodnim nalazima i istraživanjima, iz HZJZ-a preporučuju:
Boravak na otvorenome
o Potaknite dijete da svakodnevno provede najmanje 60 minuta na svježem zraku, bilo kroz igru, šetnju ili sport. Istraživanja pokazuju da ukupno 8–15 sati tjedno boravka vani značajno smanjuje rizik od razvoja miopije
Prirodno svjetlo i gledanje u udaljene predmete rasterećuju oči.
Prirodno svjetlo u domu i školi
o Kad god je moguće, neka dijete uči ili se igra u prostoriji s dovoljno dnevnog svjetla. Prirodno svjetlo dokazano štiti oko od prekomjernog produljenja očne jabučice.
Ograničavanje vremena pred ekranima
o Preporučuje se uopće ne izlagati djecu mlađu od dvije godine ekranima. Do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do dvanaeste godine najviše dva sata dnevno. Dugotrajno gledanje u ekrane povećava naprezanje očiju i rizik za razvoj kratkovidnosti.
Pravilne navike pri bliskom radu
o Potičite dijete da kod čitanja ili pisanja te provođenja vremena pred ekranima drži udaljenost veću od 30 cm, da sjedi uspravno s ravnom glavom te da svakih 30 minuta napravi pauzu pogledom kroz prozor ili kratkim kretanjem.
Redoviti pregledi vida
o Rano otkrivanje i praćenje miopije ključni su za uspješno usporavanje njezina napredovanja. Potrebni su redoviti pregledi vida (vidne oštrine) kod izabranih liječnika, školskih liječnika i oftalmologa. Ako se pak primijeti da dijete ne vidi dobro u svakodnevnim aktivnosti, preporučujemo roditeljima da se odmah jave svom izabranom liječniku.
o Molim sve roditelje četverogodišnje djece da se odazovu na pregled vida kada zaprime poziv za Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti.
Pravilno korištenje korekcijskih pomagala
o Ako je djetetu propisana korekcija (naočale ili kontaktne leće), treba ih dosljedno koristiti. Ako primijetite da naočale više nisu učinkovite ili dijete i dalje škilji, važno je što prije provjeriti dioptriju jer neadekvatna korekcija može ubrzati napredovanje miopije.
