Industrija dugovječnosti raste: može li Hrvatska postati prvi europski longevity hub

Foto: pexels.com

Rastuća ekonomija vitalnosti pokazuje da dugovječnost postaje jedan od najprofitabilnijih razvojnih smjerova

Globalna wellness ekonomija danas vrijedi 6,8 bilijuna dolara, no njezine se granice ubrzano šire prema području koje nadilazi klasični wellness. Longevity ekonomija postaje interdisciplinarni okvir koji povezuje preventivnu medicinu, zdrav način života, vitalnost, kvalitetu života i održivost radne snage.

Upravo o potencijalu tog rastućeg tržišta raspravljalo se u srijedu na konferenciji Longevity Stories u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i konzultantske kuće IMEA u Zagrebu.

Longevity kao novi razvojni smjer turizma

Turizam se sve snažnije okreće konceptu dugovječnosti. Umjesto prodaje noćenja, u fokusu je premium iskustvo – vrijeme, mir, individualna pažnja i usluge koje povezuju medicinu, prirodne resurse, wellness i personalizirane programe.

„Longevity je jedan od najznačajnijih razvojnih smjerova suvremenog turizma. Ne prodajemo samo noćenje, nego iskustvo koje gostu daje vrijeme posvećeno njegovoj dobrobiti“, poručila je Andreja Vukojević iz HGK. Takav pristup otvara prostor za nove modele zdravstvenog turizma, ali i za destinacije koje dugoročno grade reputaciju mjesta vitalnosti.

Longevity ulazi u poslovni svijet

Sve veći interes za dugovječnost ne dolazi samo iz turizma. Dobrobit zaposlenika postaje ključni element konkurentnosti, osobito u razdoblju kroničnog manjka radne snage. Tvrtke koje ulažu u zdravlje i produktivnost radnika – kroz preventivne programe, praćenje biološke dobi ili fleksibilne modele rada – bilježe manje bolovanja, manje pogrešaka i lakše zadržavaju talente.

„Dugovječnost je poslovna kategorija. Kad kultura ne funkcionira, apsentizam raste, a pogreške se množe. Vrijeme je da brigu o ljudima pretvorimo u strategiju“, istaknula je Kata Leutar Prosoli stručnjakinja za razvoj vodstva i organizacijske kulture.

Demografija kao ekonomski izazov

Europa ulazi u razdoblje dubokih demografskih promjena. Starenje stanovništva, depopulacija i niski natalitet izravno utječu na konkurentnost. Procjene pokazuju da će se do 2040. radna snaga u EU smanjivati za gotovo dva milijuna radnika godišnje.

„Moramo omogućiti zdraviji i produktivniji život u svim dobnim skupinama. To je preduvjet europske konkurentnosti“, poručila je zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac. Dodala je da je inicijativa za financiranje održivog turizma uvrštena u sljedeći proračun EU, što otvara strateške prilike za hrvatski zdravstveni turizam.

Longevity kao investicijski sektor

Rastući interes investitora potvrđuje da longevity nije samo wellness trend. Starenje populacije potiče razvoj novih tehnologija i usluga, a Hrvatska se u tom području već pozicionirala.

„Longevity industrija postaje ozbiljan investicijski sektor. Naš test biološke dobi pokazao se jednim od najboljih alata za personalizaciju intervencija usmjerenih zdravlju“, rekao je Goran Lauc, čija tvrtka GlycanAge surađuje s više od dvije tisuće klinika diljem svijeta.

Hrvatska kao budući longevity hub

Organizatori konferencije smatraju da Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati prva zemlja s nacionalnim longevity modelom i prvi europski longevity hub. Kombinacija prirodnih resursa, medicinske tradicije i geostrateške pozicije daje joj prednost u razvoju destinacija koje nude dugoročno usmjerenje prema vitalnosti i kvaliteti života.

Longevity destinacija ne znači stvaranje jednog turističkog proizvoda, nego strateško usmjerenje cijele destinacije – od zdravstvenih usluga do poduzetničkih inicijativa i korporativnih programa dobrobiti.

Podijelite ovaj članak