Nema fiksni datum, ali je obično to treći ponedjeljak u siječnju. Povezuje se s osjećajima tuge, niskom motivacijom i nedostatkom energije. Riječ je o takozvanom ‘plavom ponedjeljku’ koji se smatra najdepresivnijim danom u godini. Ove godine pada na 19. siječnja.
Iako je koncept Plavog ponedjeljka kritiziran zbog nedostatka znanstvene valjanosti, postao je dan za promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i brige o sebi. Porijeklo izraza ‘plavi ponedjeljak’ seže u 2004. godinu, a prvi ga je skovao psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall. Njega je angažirala britanska turistička tvrtka Sky Travel, kao marketinški trik za poticanje ljudi da rezerviraju odmor u svrhu podizanja raspoloženja (i njihove zarade), tumače na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) dr. Andrija Štampar.
Odakle potječe izraz ‘plavi ponedjeljak’?
Prvi su put predstavili koncept u priopćenju za tisak 2005., koristeći ga kao strategiju za pomoć ljudima da pobijede zimsku melankoliju planiranjem i organiziranjem putovanja, nekada kasnije tijekom godine. Sky Travel odabrao je Plavi ponedjeljak kao ‘najdepresivniji dan u godini’, jer se često poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka – što bi moglo dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja. No svakako nije isto doživjeti neugodne emocije, poput neraspoloženja, nemotiviranosti pa čak i umora (što je sasvim normalno), kao što je imati dijagnosticiranu depresiju.
Na sve nas utječu različite stvari pa opterećenje poslom, nostalgija za obiteljskim okupljanjima ili možda stresna financijska situacija, mogu pridonijeti lošijem raspoloženju u ovo doba godine, no to nisu klinički kriteriji za dijagnozu depresije, navodi se u tekstu koji je pripremila Lea Maričić, univ. spec. klin. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ dr. Andrija Štampar.
U nastavku se dodaje kako istraživanja nisu dokazala da postoji ijedan dan depresivniji od svih ostalih te je riječ o marketinškom triku koji se nažalost učvrstio u modernoj kulturi.
‘Ono što može biti stvarno je sezonski afektivni poremećaj, koji ljudi obično doživljavaju tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kada ima manje sunčeve svjetlosti. Najteži mjeseci za osobe sa SAP-om su siječanj i veljača, no to se stanje popravlja dolaskom proljeća. S druge strane, općenito smo lošije raspoloženi zimi i siječanj uopće nije posebno uobičajen za više tuge među ljudima. Stoga, umjesto da se bavimo jednim određenim danom, zanimljivije je možda istražiti što to kod zime utječe na naše raspoloženje, npr. biokemijska neravnoteža u mozgu potaknuta kraćim dnevnim satima i manjkom sunčeve svjetlosti zimi pa ljudi doživljavaju pomak u svom biološkom unutarnjem satu ili cirkadijalnom ritmu. Što tu možemo učiniti i što se uvijek savjetuje jest holistička briga o našem zdravlju: redovita fizička aktivnost, izlaganje danjem svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze s obitelji i prijateljima te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.’, navodi se te zaključuje:
‘Dobro mentalno zdravlje jedan je od najvećih (zdravstvenih) izazova i zadataka naše generacije, a depresija nije jednodnevni fenomen. Ukoliko primijetite da intenzivni simptomi potraju više tjedana i ne možete na njih utjecati, sugerira se kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje.’
