Pokrenuto je novo izdanje informativno-edukativne kampanje Safe2Eat kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane i potiče ih da kritički promišljaju o onome što jedu. Kampanja ove godine obuhvaća rekordne 23 europske zemlje, a u Hrvatskoj je petu godinu zaredom provodi nacionalni nositelj, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Uz postojeće teme relevantne potrošačima kao što su pravilno rukovanje hranom, oznake na hrani, kao i bolesti koje se njome prenose, ali i otpad od hrane te nova hrana, kampanja u Hrvatskoj ove se godine bavi i novom, sve aktualnijom, temom – dodacima prehrani.
Dodaci prehrani
Dodaci prehrani, čiji sastojci mogu uključivati vitamine, minerale, biljne ekstrakte, mikroorganizme i druge bioaktivne tvari, sve su prisutniji u svakodnevnoj prehrani građana. Prema posljednjem istraživanju HAPIH-a, gotovo trećina građana Hrvatske (29%) koristi dodatke prehrani, pri čemu 18% odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41%, što može biti očekivano s obzirom na povećane potrebe za određenim vitaminima u najranijoj dobi. Dodatke prehrani gotovo podjednako uzimaju žene (30%) i muškarci (27%), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10%).
Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.
Sve više proizvoda – ali i sve više rizika
Globalno tržište dodataka prehrani ubrzano raste. Prema istraživanju Polaris Market Researcha procjenjuje se da će vrijednost tržišta, koje je 2023. iznosilo gotovo 179 milijardi dolara, rasti po stopi od 8,8% godišnje do 2032. I Hrvatska bilježi rast – Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, a njihov je broj u posljednjih pet godina porastao za 30%. S porastom konzumacije dodataka prehrani raste, međutim, i broj pitanja potrošača o njihovoj sigurnosti, učinkovitosti i primjeni.
‘Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Zato smo ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bismo im pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije. Podaci Eurobarometra pokazuju da se više od 60% potrošača o rizicima vezanima uz hranu informira putem interneta i televizije, što dodatno potvrđuje važnost edukacije i progovaranja o ovim temama putem svih platformi’, istaknuo je dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a. Dodao je i kako će o ovoj i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora stručnjaci dublje raspravljati na nadolazećoj konferenciji FOODCOOLTOUR ovog svibnja u Osijeku.
‘Dodaci prehrani ne zamjenjuju kvalitetnu i uravnoteženu prehranu’
‘Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu’, upozorila je prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.
Dodala je kako njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata.
‘Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana.’, istakula je Banjari te nastavila: ‘Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama.’.
Ukazala je i na problem što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni.
Također je istaknula da treba voditi računa o kombiniranju dodataka prehrani s pojedinim sastojcima u hrani: ‘Važno je znati kako pravilno trošiti dodatke prehrani jer će u slučaju nepravilne primjene učinak izostati. Tako se, primjerice, vitamin D mora uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se inače neće apsorbirati u organizmu.’.
Iako dodaci prehrani mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova široka dostupnost na brojnim prodajnim kanalima i sve veća ponuda nose i određene rizike., istaknuo je dr. sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.
Osim što treba paziti na sastav, važno je i pravilno doziranje. ‘Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupovinu u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može dogoditi da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije’, upozorila je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Prema podacima EFSA-e, kampanja Safe2Eat u proteklih je pet godina dosegla više od 50 milijuna potrošača diljem Europe i pridonijela povećanju njihova znanja o sigurnosti hrane.
