Masakr u Cetinju, koji je odnio više života, i tragična prometna nesreća kod Rašća, u kojoj je cijela obitelj izgubila život u vodama Vardara, samo su dio niza nesreća koje su potresle Balkan. Ovi događaji ne samo da su ostavili bol i prazninu kod najbližih, već su izazvali i kolektivnu traumu koja će trajati dugo vremena.
Cijele zajednice se u trenucima ovakvih tragedija suočavaju s emocijama kao što su strah, ljutnja, bespomoćnost i duboka tuga. Psiholozi upozoravaju da ovakvi događaji mogu uzrokovati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, poput anksioznosti, depresije, pa čak i posttraumatskog stresnog poremećaja. Najviše su pogođeni oni koji su izravno povezani s tragedijama, ali i šira javnost koja putem medija prati potresne priče.
Unatoč povećanoj svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, u regiji i dalje postoji stigmatizacija kada je riječ o traženju stručne pomoći. Razgovor o emocionalnom stanju često se izbjegava, a usluge za mentalno zdravlje ostaju nedostupne za velik broj građana. Dodatni izazov predstavlja i uloga medija, koji u pokušaju prenošenja informacija ponekad pribjegavaju senzacionalizmu, čime dodatno pogoršavaju kolektivnu tjeskobu.
U ovakvim trenucima ključno je da društvo pokaže solidarnost i razumijevanje. Ljudi trebaju biti ohrabreni da razgovaraju o svojim osjećajima, da potraže stručnu pomoć i pronađu načine kako se nositi s boli. Važna je i uloga institucija, koje trebaju osigurati dostupne usluge psihološke podrške i dugoročne programe za mentalno zdravlje.
Ove tragedije nisu samo pojedinačne priče o gubitku, već i alarm za društvo da je vrijeme da se posveti veća pažnja mentalnoj dobrobiti ljudi.
Samo kroz zajedničku podršku, empatiju i sustavna rješenja moguće je prevladati ovu kolektivnu bol i izgraditi jaču i otporniju zajednicu, piše Nataša Dokovska na portalu text.mk.
