Ulazak Hrvatske u EU 2013. godine, otvorio je Institutu Ruđer Bošković (IRB) širom vrata europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije. Kroz program Obzor 2020. u kojem je IRB ukupno ostvario 38 projekata u vrijednosti od 16,2 milijuna eura, prometnuo se u najuspješniju znanstvenu organizaciju u Hrvatskoj u povlačenju europskog novca iz toga programa.
Od kraja 2021. pod okriljem programa Obzor Europa IRB je već ugovorio 31 projekt, vrijedan 11,2 milijuna eura.
‘Naši rezultati pokazuju da Hrvatska ima izvrsne znanstvenike i sjajan potencijal, samo trebamo osigurati dobre uvjete za rad našim znanstvenicima’, naglašava dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.
Znanstveni Oscari na IRB-u
Čak 11 projekata koje dodjeljuje Europsko istraživačko vijeće (ERC), popularni znanstveni Oskari koje zbog iznimno velike kompetitivnosti s obzirom na to da od ukupnog broja prijavljenih projekata prolazi njih tek 8 do 13 posto, razvijeno je u Hrvatskoj, a IRB ima ih četiri.
Prof. dr. sc. Iva Tolić dvaput je osvojila prestižne potpore ERC-a za pionirska istraživanja mehanizama nastajanja pogrešaka pri podjeli kromosoma te njihovog utjecaja na diobu stanica, što je kritično za razvoj embrija, formiranje različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije.
ERC projekt je 2015. godine na IRB donijela prof. dr. sc. Ana-Sunčana Smith, i to za istraživanja bioloških membrana s ciljem unaprjeđenja razvoja novih lijekova i terapija. Nedavno se ovim znanstvenicama pridružila i dr. sc. Jelena Bujan, koja će zahvaljujući projektu ERC-a vrijednom 1,5 milijuna eura proučavati otpornost mrava na ekstremne temperature uslijed klimatskih promjena, a za to će koristiti Jadranske otoke kao prirodne laboratorije.
Od novih materijala do fuzije
Nuklearna fuzija i kvantna komunikacija donedavno su se činila kao znanstvena fantastika. No, zahvaljujući inicijativi IRB-a, i dr. sc. Tončiju Tadiću, Hrvatska je postala dio konzorcija EUROfusion, najvećeg svjetskog udruženja za istraživanje fuzije koje okuplja 27 zemalja na gradnji eksperimentalnog reaktora ITER. Paralelno, kroz projekt IFMIF-DONES, dr. Tadić i njegov tim koordiniraju rad na testiranju novih materijala otpornih na radijaciju i iznimne temperature, čime Hrvatska zauzima vodeću ulogu u pripremi terena za buduće fuzijske reaktore i elektrane. DONES je drugi po značaju uređaju u velikom međunarodnom projektu fuzijske energije, i to odmah nakon ITER-a. Štoviše, DONES je prvi ESFRI projekt u kojem Hrvatska igra ključnu ulogu.
Kada riječ o naprednim materijalima, uz fuzijske projekte, tu su i projekti poput ReMADE@ARI kojeg vodi dr. sc. Zdravko Siketić i projekt Micro4Nano kojeg vodi dr. sc. Ivor Lončarić, u sklopu kojih znanstvenici istražuju razgradive i reciklabilne materijale te razvijaju nanotehnologiju za potencijalne primjene u medicini i industriji. Posebno je zanimljivo što znanstvenici rade na stvaranju materijala koji su ekološki prihvatljivi, ali i funkcionalno superiorni.
Digitalna i zelena agenda: kvantna komunikacija, blockchain, umjetna inteligencija i održivi razvoj
Godine 2020. tim kvantnih fizičara IRB-a postao je dijelom međunarodnog uspjeha. Zajedno s kolegama iz Italije i Slovenije, hrvatski stručnjaci predvođeni dr. sc. Martinom Lončarićem i dr. sc. Mariom Stipčevićem s IRB-a, prvi su u svijetu izveli javnu demonstraciju međueuropske kvantne komunikacijske mreže.
Umjetna inteligencija, blockchain, autonomni roboti…
U eri blockchain tehnologije, IRB-ov Centar za informatiku i računarstvo (CIR) uključen je u razvoj Europske blockchain servisne infrastrukture (EBSI) – mreže distribuiranih čvorova koja će omogućiti sigurne transakcije i usluge diljem EU. IRB je dio konzorcija od 24 organizacije iz 14 zemalja. Ovim projektom Hrvatska, preko IRB-a, sudjeluje u stvaranju temelja za buduće povjerljive digitalne usluge, od javnih evidencija do e-identiteta, osigurane blockchainom.
Na području umjetne inteligencije u zdravstvu, IRB koordinira projekt Europskog digitalnog centra inovacija (EDIH).
Kroz projekt MARBLE kojeg na IRB-u vodi dr. sc. Neven Cukrov, znanstvenici razvijaju i autonomne robote koji će pratiti stanje mora i pomoći u očuvanju morskog okoliša.
Najopipljiviji simbol utjecaja članstva u EU-u na IRB nalazi se na samom Institutu i to u obliku dizalica, izgradnje novih građevina i laboratorija. Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme (O-ZIP) je ambiciozni projekt modernizacije IRB-a, vrijedan više od 100 milijuna eura, sufinanciran iz europskih strukturnih fondova. Konsolidacijom najjačih istraživačkih segmenata i njihovim smještanjem u nove objekte, O-ZIP će omogućiti bolje uvjete za rad znanstvenika.
