Sinoćna nesreća na neuređenom kupalištu rijeke Drave u Belišću, u kojoj je nestao devetogodišnji dječak, duboko je potresla lokalnu zajednicu i ponovno otvorila važno pitanje sigurnosti na prirodnim kupalištima.
U trenutku kada su se majka i dvoje djece kupali u rijeci, snažna struja ih je povukla u dubinu. Zahvaljujući brzoj reakciji jednog građanina, spašeni su majka i mlađe dijete, dok se za starijim dječakom i dalje traga.
Ova tragedija, koliko god bila osobna i bolna, ukazuje na širi problem koji se godinama zanemaruje — nedostatak uređenih i sigurnih kupališta u kontinentalnoj Hrvatskoj. Rijeke poput Drave i Dunava tradicionalno su mjesta okupljanja i osvježenja tijekom ljetnih mjeseci, no često bez ikakve infrastrukture, nadzora ili sigurnosnih mjera. U takvim uvjetima, i najmanji trenutak neopreza može imati tragične posljedice.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje od slučajnog utapanja umre prosječno 85 osoba, a utapanje je drugi vodeći uzrok smrti djece, odmah nakon prometnih nesreća. Posebno zabrinjava podatak da između 40 i 70 posto djece u Hrvatskoj ne zna plivati, ovisno o regiji. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, primjerice, gotovo 70 % učenika drugih razreda osnovne škole nije savladalo osnovne vještine plivanja.
Ulaganja u sigurnost na prirodnim kupalištima ne bi trebala biti luksuz, već prioritet lokalnih zajednica, osobito u regijama koje nemaju pristup moru. Uređenje riječnih plaža, postavljanje signalizacije, angažiranje spasilaca i edukacija građana o opasnostima kupanja u rijekama — sve su to mjere koje ne zahtijevaju velika sredstva, ali mogu spasiti živote.
