Potomci hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike žele živjeti, raditi i ulagati u Hrvatskoj – pokazuje novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija (IMIN) koje je provedeno u razdoblju od 2023. do 2024. godine uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Najveći interes iskazuju mlađe odrasle osobe, osobito žene u dobi od 26 do 35 godina, koje Hrvatsku prepoznaju kao sigurno i poželjno mjesto za život, rad i odgoj djece.
Istraživanje je obuhvatilo 687 sudionika iz više zemalja Južne Amerike: 251 iz Čilea, 132 iz Perua, 120 iz Argentine, 73 iz Brazila, 44 iz Bolivije, 34 iz Paragvaja, 18 iz Venezuele, 10 iz Urugvaja i 5 iz Kolumbije, a rezultati pokazuju da veliki broj potomaka Hrvata razmišlja o povratku i želi pridonijeti razvoju Hrvatske, navodi se u priopćenju pristiglom iz Instituta za istraživanje migracija.
Hrvatska kao poželjno mjesto
Najveći interes iskazuju mlađe odrasle osobe, osobito žene u dobi od 26 do 35 godina, koje Hrvatsku prepoznaju kao sigurno i poželjno mjesto za život, rad i odgoj djece. Glavni motivi za preseljenje odnose se na zapošljavanje, pokretanje vlastitog posla, ulaganje i obrazovanje djece, dok dio ispitanika razmatra povratak u mirovini. Više od dvije trećine ispitanika ima visoko obrazovanje, a gotovo svi su spremni raditi bilo koji posao dok uče hrvatski jezik.
Oko 22 % ispitanika već posjeduje hrvatsko državljanstvo, njih 13 % je u postupku dobivanja, dok dodatnih 3 % izražava želju da ga zatraže. Posebno se ističe i interes za online učenje hrvatskog jezika prije dolaska, što pokazuje visoku razinu pripremljenosti i motivacije za integraciju. Velik broj sudionika izrazio je spremnost na ulaganja u Hrvatskoj, ponajviše u turizam, gastronomiju, nekretnine i start-up projekte, što ukazuje na njihov poduzetnički potencijal i želju za doprinosom hrvatskom gospodarstvu.
Digitalna platforma za dijasporu
Kvalitativni dio istraživanja, koji je uključivao fokus-grupe s pripadnicima hrvatskih zajednica u Južnoj Americi, otkrio je da je hrvatski identitet i emocionalna povezanost s domovinom izuzetno snažna. Sudionici su istaknuli potrebu za boljom institucionalnom podrškom, učinkovitijom administracijom i dostupnijim informacijama o mogućnostima studiranja, rada i ulaganja u Hrvatskoj. Predložili su i uspostavu digitalne platforme za dijasporu, koja bi na španjolskom i engleskom
jeziku pružala sve relevantne informacije i savjete o povratku i integraciji.
‘Rezultati istraživanja pokazuju da potomci hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike predstavljaju vrijedan demografski, kulturni i gospodarski potencijal za Republiku Hrvatsku. Njihov interes i povezanost s domovinom potvrđuju važnost daljnjeg razvoja politika koje će im olakšati povratak i integraciju’, istaknula je voditeljica istraživanja dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.
Istraživanje predstavlja jedan od temelja za oblikovanje nacionalnog modela povratka i integracije potomaka hrvatskih iseljenika, koji bi uključivao programe zapošljavanja, obrazovanja, digitalne jezične tečajeve te podršku pri administrativnim i investicijskim postupcima, zaključuju iz IMIN-a.
