Posađena je prva Crošnjica, medonosna šumica, u Hrvatskoj. Riječ je o zajedničkom projektu Saveza izviđača Hrvatske i kreativne agencije Hearth.
Crošnjica je šumica posađena na maloj površini (oko 200m2) koju čine više skupina autohtonog bilja – stabla, grmovi i prizemno rašće. Nastala je prema japanskoj Miyawaki metodi u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno. Ovakva metoda podrazumijeva i obaveznu obradu tla i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz organskog gnojiva, oranje, frezanje).
Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja, a visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije.
Pomoć pčelama
Crošnjica u Kamanju ciljano je medonosna kako bi pomogla pčelama koje su ključne za zdravlje mnogih ekosustava, ali u budućnosti sadnje Crošnjica širom Hrvatske bit će prilagođene lokalnim potrebama – od urbanih i medonosnih šumica do šumica hrane.
Na sadnji prve hrvatske Crošnjicu, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovali su učenici i nastavnici škole Kamanje, kao i djeca i odgojitelji iz tamošnjeg dječjeg vrtića, ali i volonteri te drugi građani.
Upravo je Međunarodni dan biološke raznolikosti odabran za sadnju prve ovakve Crošnjice u Hrvatskoj jer se kamanjska Crošnjica sastoji od 250 raznih sadnica stabala, grmlja i prizemnog rašća, a čini ju čak 40 različitih biljnih vrsti.
Zasađeno je 5 različitih vrsta hrastova, divlje jabuke, kruške i trešnje, kestena, vrbe, javora, a našlo se tu i lipe, jarebike, mukinje i još brojnih drugih domaćih vrsti.
‘Svi uključeni imali su svaki svoj zadatak. Dok su odrasli sadili sadnice većih stabala, oni manji su sadili grmiće i niske trajnice. Prema planu sadnje, koji su napravili partneri projekta šumarske i agronomske struke, svaka vrsta pomno je odabrana i sađena u odnosu na ostale vrste te u odnosu na poziciju Sunca. Nakon završene sadnje, volonteri su na cjelokupnu površinu nanijeli malč od piljevine i kore bukve kako bi zaštitili novoposađene biljke od korova i sušenja. Na kraju je unutar Crošnjice napravljena pošljunčana stazica uz koju su postavljeni drveni panjevi koji će služiti djeci i mladima kao svojevrsna učionica u prirodi, a svaka biljna vrsta posebno je označena tablicom s natpisom vrste na hrvatskom i latinskom.’, rekao je Dan Špicer, glavni koordinator projekta Crošnjica.
Projekt CROŠNJICA, koji je osmišljen u suradnji sa stručnjacima šumarske i agronomske struke koji su aktivno uključeni u sve dijelove provedbe projekta, a u narednom razdoblju projekt planiraju proširiti širom Hrvatske. Iskoristili su i priliku te pozvali zainteresirane jedinice lokalne samouprave, obrazovne institucije i kompanije da im se jave za uključivanje u projekt Crošnjica.
‘Fondacija Life Terra sudjeluje u sadnji stabala u više od 30 zemalja, a zadnjih nekoliko godina intenzivno u Europi sadimo upravo ovakve Miyawaki urbane šumice. Moram priznati da, usprkos vlastitom dugogodišnjem iskustvu, do sada nisam vidio ovako dobro planiranu, organiziranu i provedenu sadnju Miyawaki šume. Na tome vam iskreno čestitam, a nama ste sada zadali i brigu jer ste uvelike povisili letvicu provedbe ovakvih projekata’,rekao je Kallen iz Life Terra-e.
