Rasprava je pokazala koliko domaće vinarstvo ima potencijala i inicijativa, ali i koliko mu nedostaje zajednička platforma koja bi povezala sve regije i proizvođače. Ideja o nacionalnom vinskom sajmu ponovno se izdvojila kao korak koji Hrvatska još nije napravila, ali je sada vrijeme da ga učini.
Na 58. Sajmu i izložbi zagorskih vina u Bedekovčini održan je stručni okrugli stol o ulozi vinskih ocjenjivanja i sajmova u jačanju tržišne prepoznatljivosti domaćih vina. Iako je panel okupio predstavnike institucija, regionalnih organizacija i vinara, rasprava je ponovno pokazala koliko hrvatskom vinskom sektoru nedostaje zajednički, jasno definiran nacionalni okvir.
Sudionici su se složili da Hrvatska raspolaže bogatom mrežom vinskih događanja – od lokalnih manifestacija do međunarodnih festivala – no njihova snaga često ostaje raspršena. Ocjenjivanja i sajmovi, poručeno je, mogu biti snažan alat za vidljivost vina, ali samo ako su profesionalno organizirani i ako se rezultati koriste u širem, strateškom kontekstu.
Upravo je na to upozorila Ivana Puhelek iz Regionalne organizacije Središnja bregovita Hrvatska. Naglasila je da vjerodostojnost medalja i priznanja ovisi o stručnosti i transparentnosti procesa: “Važno je da ocjenjivanja budu profesionalno organizirana i stručno vođena, uz sudjelovanje certificiranih ocjenjivača i enologa.”
Dodala je i da autohtone sorte moraju ostati u središtu nacionalnog identiteta jer “upravo vina proizvedena od našeg nacionalnog blaga imaju potencijal izdvojiti se na tržištu svojom autentičnošću”.
Jedan od rijetkih konkretnih prijedloga došao je iz Slavonije i Hrvatskog Podunavlja. Tomislav Panenić istaknuo je kako Hrvatskoj nedostaje nacionalni vinski sajam koji bi, po uzoru na velike vinske zemlje, okupio proizvođače, kupce i međunarodne partnere na jednom mjestu. “Izuzetno je potrebno organizirati nacionalni vinski sajam po uzoru na najznačajnije vinske zemlje”, rekao je, naglasivši da bi takvo događanje moglo otvoriti nove poslovne prilike i dati sektoru vidljivost koju pojedinačne manifestacije teško mogu postići.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek podsjetio je da je hrvatsko vinarstvo posljednjih godina napravilo vidljiv iskorak, posebno kroz rast kvalitete i prepoznatljivost autohtonih sorti. “Kvaliteta domaćih vina i bogatstvo vinskih regija predstavljaju snažan temelj za daljnje jačanje sektora”, rekao je, ali i naglasio kako je potreban “snažan nacionalni projekt koji će objediniti hrvatski vinski sektor”.
Zaključak panela može se svesti na jedno: Hrvatska ima znanje, sorte, regije i događanja, ali još uvijek nema dovoljno koordinacije ni zajedničke promocije.
Bez jasne strategije, ocjenjivanja i sajmovi ostaju vrijedni, ali nedovoljno iskorišteni alati, a potencijal domaćih vina i dalje ovisi o entuzijazmu pojedinih regija i organizatora.
