Ozbiljne posljedice: U Hrvatskoj više od četvrtine mladih redovito konzumira ilegalne sadržaje

Foto: Ilustrativna fotografija/pixabay.com

Digitalno piratstvo u Hrvatskoj duboko je ukorijenjen problem koji društvu nanosi ozbiljne financijske i kulturne posljedice. Podaci pokazuju da više od četvrtine mladih u Hrvatskoj redovito konzumira ilegalne sadržaje, što zahtijeva ozbiljan, sustavan i koordiniran odgovor na nacionalnoj razini.’, ukazala je na problem Morana Čulo Jovičić, predsjednica Udruženja za telekomunikacijske i poštanske usluge Hrvatske gospodarske komore (HGK) te direktorica pravnih i regulatornih poslova Telemacha na nedavno održanom okruglom stolu Borba protiv piratstva u digitalnom dobu i panel raspravi Zajedno protiv digitalnog piratstva: regulativa, tehnologija i svijest.

Stvarni trošak

Naime, iza svakog ‘besplatnog sadržaja’ na internetu krije se stvarni trošak koji netko mora podnijeti – autor, producent, tehnološka tvrtka ili država kroz manje porezne prihode. Digitalno piratstvo i dalje predstavlja izazov za domaću medijsku, kulturnu i kreativnu industriju te ima šire gospodarske učinke, istaknuto je u pozivu na ovaj događaj.

Čulo Jovičić smatra kako nam je potreban integrirani model suzbijanja piratstva temeljen na modernim alatima, edukaciji i snažnoj međuresornoj suradnji.

‘Kada država, industrija i korisnici djeluju zajedno, ilegalne platforme gube snagu, a stvaralaštvo ponovno dobiva vrijednost koju zaslužuje’, rekla je Čulo Jovičić, priopćili su iz HGK-a.

Pogrešna percepcija

Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK istaknuo je kako procjene EU pokazuju da se zbog piratstva godišnje gube milijarde eura prihoda, a Hrvatska, nažalost, nije iznimka.

‘To je ozbiljan društveni i financijski problem. Tehnologija nam tu može dosta pomoći – od praćenja i blokiranja nezakonitih izvora, do povećanja kibernetičke sigurnosti i zaštite korisnika. Važno je govoriti o pogrešnoj percepciji koju građani i poduzeća imaju o besplatnom sadržaju, stoga borba protiv piratstva ne može biti uspješna bez edukacije i podizanja razine digitalne pismenosti. Uloga obrazovnog sustava, medija i poslovne zajednice u razvijanju svijesti o poštivanju autorskih prava jednako je važna kao i zakonske i tehničke mjere’, rekao je Soldo.

Ministarstvo kulture i medija kao tijelo nadležno za izradu Zakona o autorskom pravu svjesno je problema koje izaziva nelegalnu distribuciju sadržaja.

‘Rješavanju ovog problema potrebno je pristupiti sveobuhvatno te uključiti sve dionike, pokrenuti kampanju za osvješćivanje građana da se radi o kaznenom djelu, razgovarati s djecom i mladima o tome u okviru medijske pismenosti, a svakako uključiti i druga tijela kao što su ona zadužena za kazneni progon jer svatko ima pravo na naknadu od svog rada pa tako i autori’, ukazala je Nives Zvonarić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija.

Podijelite ovaj članak