Zanatlije u mirovini napokon mogu raditi — ali što donose promjene za one koji su desetljećima gradili gospodarstvo?
Za osječkog vodoinstalatera Stjepana, ulazak u 65. godinu života više ne znači i kraj radnog vijeka. Zahvaljujući novim zakonskim izmjenama koje stupaju na snagu početkom 2026., obrtnici će prvi put moći nastaviti s radom u vlastitom obrtu i istovremeno primati dio mirovine — konkretno, polovicu iznosa.
Riječ je o zakonskoj promjeni koju je Hrvatska obrtnička komora (HOK) godinama zagovarala, upozoravajući na nelogičnost sustava koji je umirovljenicima dopuštao zapošljavanje bilo gdje — osim u vlastitom obrtu.
„Nisam još spreman objesiti alat o klin. Imam znanje, imam klijente, a sad konačno mogu i raditi bez da se odričem mirovine“, kaže obrtnik iz Osijeka s više od 30 godina iskustva u vodoinstalaterskim poslovima.
Prema novim pravilima, korisnici starosne mirovine moći će registrirati obrt, a oni koji već imaju obrt moći će nastaviti s radom i nakon 65. godine života. Za sada je predviđena isplata 50 posto mirovine, dok se HOK nastavlja zalagati za puni iznos, s obzirom na to da obrtnici i dalje nastavljaju plaćati porezne obveze.
„Ovo nije samo administrativna promjena, već snažan poticaj očuvanju obrtništva i prijenosu znanja na mlađe generacije“, poručio je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil, dodajući da se ovim potezom šalje jasna poruka o vrijednosti iskustva i rada, i nakon formalnog odlaska u mirovinu.
U širem kontekstu, Hrvatska bilježi rast zaposlenosti među umirovljenicima — gotovo 38 tisuća ih već radi na pola radnog vremena. No obrtnici su do sada bili izuzeti iz tog trenda. Nova pravila ih napokon uključuju, ali ostaje pitanje: hoće li pola mirovine biti dovoljno da se prepozna puni doprinos onih koji su desetljećima gradili zanat, zajednicu i gospodarstvo?
U konačnici, riječ je o podizanju životnog standarda najranjivije skupine — hrvatskih umirovljenika
