Toplije zime, duža ljeta i sve ekstremniji vremenski uvjeti pretvorili su alergije u jedan od najbrže rastućih zdravstvenih problema. Prof. dr. sc. Marija Glasnović iz Opće bolnice Pula upozorava da se sezona peludi produžila za gotovo dva mjeseca, a simptomi su sve teži.
Proljeće donosi više svjetla i boravka vani, ali i sve raniji povratak alergijskih tegoba. Kihanje, suzenje očiju, otežano disanje – za mnoge je to postala svakodnevica čim temperature porastu. A prema prof. dr. sc. Glasnović, situacija se iz godine u godinu samo pogoršava: alergija je sve više, simptomi su jači, a sezona traje dulje nego ikad.
Alergija je zapravo pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari koje su inače bezopasne. Pelud, dlaka, hrana, lijekovi – sve može postati okidač. Prvi kontakt “programira” organizam, a svaki sljedeći može izazvati reakciju. Nekima je to tek začepljen nos, drugima ozbiljna anafilaksija. Procjene govore da će više od četvrtine ljudi tijekom života razviti neku alergiju, a posebno su pogođena djeca. No alergije se sve češće javljaju i u odrasloj dobi.
Klimatske promjene – glavni krivac za duže sezone
Sezona peludi danas počinje ranije, završava kasnije i donosi veće koncentracije alergena. Biljke proizvode i do 20 posto više peludi nego prije pola stoljeća, što znači da simptomi kod mnogih počinju već krajem zime i traju sve do jeseni.
Najčešći alergeni su pelud trava i drveća, grinje, životinjska perut, ali i hrana poput orašastih plodova, jaja, mlijeka i školjki. Reakcije mogu izazvati i lijekovi, lateks, plijesan, kućanske kemikalije te ubodi insekata. Postoje i rjeđi oblici alergija, poput preosjetljivosti na tjelesne tekućine.
Kako prepoznati alergiju
Simptomi su najčešće respiratorni i kožni: curenje nosa, svrbež očiju, kihanje, kašalj, osip ili oticanje. Većina reakcija je blaga, ali anafilaksija je hitno stanje koje zahtijeva brzu intervenciju.
Pelud drveća dominira u ranom proljeću, trave u kasnom proljeću i početkom ljeta, a ambrozija krajem ljeta i u jesen. Zbog toplijih sezona ambrozija se širi i zadržava dulje nego ikad.
Alergija ili intolerancija – razlika je bitna
Alergije na hranu mogu se pojavljivati tijekom cijele godine. Važno je razlikovati alergiju od intolerancije: alergija uključuje imunološki sustav i može biti opasna, dok je intolerancija probavni problem. Primjer je malapsorpcija laktoze – neugodna, ali ne i opasna.
Osobe s teškim alergijama na hranu trebaju nositi autoinjektor adrenalina i pažljivo čitati deklaracije.
Kad pas spasi život
Prof. dr. sc. Glasnović navodi i primjer iz prakse koji pokazuje koliko alergija može biti opasna. Glazbenica Taylor Swift kao dijete je doživjela tešku reakciju nakon što je pojela orašaste plodove. Njezin pas počeo je glasno lajati i tako upozorio obitelj – reakcija koja joj je vjerojatno spasila život.
Guljenje ili kuhanje može ublažiti reakciju
Oralni alergijski sindrom (OAS) javlja se kod osoba alergičnih na pelud, a koje reagiraju i na određene vrste voća ili povrća. Razlog je križna reaktivnost – sličnost proteina u peludi i namirnicama biljnog podrijetla. Simptomi su obično blagi: svrbež ili oticanje usana odmah nakon jela. Guljenje ili kuhanje namirnica može ublažiti reakciju.
Poseban oprez potreban je kod svježih smoothieja i sokova, koji mogu sadržavati velike količine alergenih proteina.
Grmljavinska astma – rijetka, ali opasna
Jedan od najopasnijih fenomena povezanih s alergijama je tzv. grmljavinska astma. Nastaje kada se tijekom ili nakon grmljavine visoka koncentracija peludi spoji s određenim atmosferskim uvjetima. U oblacima zrna peludi pucaju na mikroskopske čestice koje vjetar vraća na tlo, a ljudi ih udišu duboko u pluća. Rezultat može biti nagli i težak astmatični napadaj.
Najpoznatiji slučaj dogodio se u Melbourneu 2016. godine: oko 5.000 ljudi završilo je u bolnicama, a deset ih je preminulo. Većina oboljelih imala je peludnu groznicu, ali ne i dijagnosticiranu astmu.
Prevencija i liječenje
Prevencija je ključna: izbjegavanje boravka vani u vrijeme najveće koncentracije peludi, nošenje sunčanih naočala, zatvaranje prozora, tuširanje nakon boravka vani i redovito čišćenje prostora. Liječenje uključuje antihistaminike, dekongestive i nazalne steroide, a kod težih slučajeva imunoterapiju.
Novi podaci pokazuju da određeni lijekovi za astmu mogu smanjiti rizik od teških reakcija kod osoba s višestrukim alergijama na hranu.
Prof. dr. sc. Glasnović upozorava da alergijske bolesti postaju sve veći javnozdravstveni izazov te da će klimatske promjene u godinama koje dolaze dodatno utjecati na njihovu učestalost i težinu.
O temi je govorila u razgovoru za Istarski.hr. Cijeli intervju dostupan je na: https://istarski.hr/node/123280-sezona-alergija-tek-pocinje-a-problemi-s-disanjem-vec-rastu-lijecnica-upozorava-i-na-rijetku-pojavu-grmljavinsku-astmu
