‘Od sela do hotela – kako domaća hrana dođe do turizma’, pokušali su odgovoriti panelisti okruglog stola o povezivanju Plave i Zelene Hrvatske kojega je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) na Weekend food Festivalu u Rovinju.
‘Hrvatska poljoprivredna komora u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda, kroz ponudu turizma u Hrvatskoj, vidi šansu za domaće male proizvođače. O povezivanju ‘zelene i plave njive’ se jako dugo govori, a Hrvatska ima veliki potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda’, rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Kada bi se prepreke otklonile, dobit bi bila višestruka, dodao je, a posebice ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom. Time bi se dodatno pridonijelo i zelenoj ambiciji.
Rješenje problema, kako je naglasio Jakopović, leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje ograničavaju distribucije proizvoda.
Brendiranje, razvoj sadržaja i priče koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija, velika su šansa i prilika za hrvatsku malu butik proizvodnju. Razvoj ove vrste ponude treba podupirati kroz povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, a time i s turističkim sektorom, istaknuto je na okruglom stolu.
‘Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom ‘misli lokalno’, no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više nije u trendu, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima’, dodao je prvi čovjek HPK-a.
Kako je naglasio treba razmišljati o načinima na koje se može nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice, kako bi ih time izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud.
Pozitivni primjeri u Međimurju i Istri
‘Veliki hotelski lanci danas slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi. Imamo pozitivnih primjera u Međimurju i Istri, ali to nije dovoljno, nego je potrebno dati podršku stvaranju poticajnog okruženja za povezivanje dionika sektora, potaknuti nadležna državna tijela, udruženja i komore poljoprivrednih proizvođača i pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu da razviju modele suradnje i poticajne te promotivne aktivnosti koje će doprinijeti prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu’, zaključio je Jakopović, koji je naglasio kako od početka godine na snazi Zakon o zelenoj javnoj nabavi, kroz koji bi trebalo više uključiti i angažirati i turistički sektor.
Korporativni kulinarski direktor Jeffrey James Vella, glavni kulinarski savjetnik rovinjske Maistre, zadužen za njihove luksuzne hotele istaknuo je kako Istra ima ogroman potencijal kada je gastronomija u pitanju, a sve je više lokalnih namirnica koje su u ponudi.
‘Mlade generacije turista prilikom putovanja žele okusiti domaću hranu i specijalitete podneblja u kojem borave i ponijeti jedinstveni gastro užitak sa svog odmora. Smatram da Hrvatska ima ogromnu šansu, ali je potrebno još raditi na stvaranju bolje ponude i brendiranja lokalnih proizvoda. Istra je tu možda i najdalje odmakla, a vjerujem kako će se u budućnosti sve više turističkih tvrtki i restorana oslanjati na kratke lance opskrbe i domaće proizvođače, kako bi se uživanje u lokalnim okusima još bolje brendiralo’, kazao je Jeffrey James Vella.
Dodao je kako je Maistra je prije šest ili sedam godina postavila visoke kriterije u istarskoj i hrvatskoj hotelskoj gastronomiji, a njegova je kuhinja utemeljena na lokalnim namirnicama i sezonskim jelima, koja se ističe bogatstvom okusa, ali i posvećenošću detaljima.
‘Od rada u prestižnim restoranima, poput onih uz bok velikih majstora do stvaranja nezaboravnih gastronomskih iskustava u restoranu Cap Aureo u sklopu Maistrinog Grand Park Hotela Rovinj, uvijek sam tražio načine kako podići standarde i redefinirati granice kulinarstva’, kazao je Vella koji je pozvao domaće kvalitetne proizvođače hrane da im se jave kako bi uspostavili bolju suradnju.
Silvija Terlević, poljoprivrednica iz Istre, članica HPK, koja se bavi uzgojem istarskog goveda Boškarina, na rekla je kako istarski boškarin ima ogromnu potražnju kroz turizam Istre, ali je potrebno da se stvore bolji uvjeti za proizvodnju.
‘Mi u Istri imamo prednost što smo mala regija, s odličnom gastro ponudom i možemo prodati svoje proizvode, no svima nam još treba i poljoprivrednog zemljišta i bolji poticaji i organizacija, kako bi mogli snažnije razvijati ovakvu specifičnu proizvodnju, lokalnog karaktera’, kazala je Terlević.
