Hrvatska se po potrošnji ribe nalazi na 7. mjestu u EU, s ukupnom potrošnjom od 23,71 kg po glavi stanovnika, što je nešto malo više od EU prosjeka (23,51 kg po glavi stanovnika) pokazuju najnovije procjene za EUMOFA (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products).
Dok se u EU bilježi trend smanjenja potrošnje ribe, kod nas kontinuirano raste. Iako je akvakultura na svjetskoj razini jedna od najbržerastućih aktivnosti u proizvodnji hrane, u EU ovaj sektor je još daleko od ostvarenja punog potencijala, čini manje od 2 posto ukupne svjetske proizvodnje u akvakulturi. Udio proizvoda EU akvakulture u potrošnji Unije je tek 10 posto.
Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva posebno važni za razvoj obalnih područja i otoka, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi koja je održana u Vukovaru.
Ključni problemi
‘Domaći proizvođači u akvakulturi susreću s brojnim problemima – znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada, a proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova’, kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
U razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027. osigurano je 382 milijuna eura s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje, kako je istaknuto, namijenjeno više od 63 milijuna eura.
‘Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova’, rekao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod – gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90 posto, a šaranskih vrsta više od 45 posto.
Uzgoj bijele, plave ribe i školjkaša
Ukupna marikulturna proizvodnja, uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, u 2023. godini je iznosila 23,2 tisuće tona, što je gotovo jednako kao i u 2022. godini. Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa, situaciju u industriji ocjenjuje iznimno zahtjevnom zbog značajnog rasta inputa, dugog uzgojnog procesa te visokog troška financiranja zaliha.
‘Materijalizacija globalnog zatopljenja prvenstveno kroz više temperature mora i češće ekstremne vremenske uvjete donosi nove izazove pred industriju, podižući operativne rizike i troškove proizvodnje. Tržišnu situaciju obilježava globalno neizvjesna geopolitička situacija i pad kupovne moći na najbitnijim tržištima, te rast proizvodnje i ponude iz trećih zemalja, Turske i zemalja Sjeverne Afrike, kao i rast kvote za ulov tune, pojačavajući pritisak na prodajne cijene’, ukazao je Leko, ističući kako su pravovremene i usmjerene potpore nužne ukoliko se žele zadržati postojeće proizvodne količine.
Slatkovodni uzgoj ribe u Hrvatskoj obuhvaća oko 12.500 ha šaranskih i 40.000 m2 pastrvskih ribnjaka. Unatoč brojnim izazovima, prve statistike pokazuju da je proizvodnja u 2024. porasla za oko 15 posto u odnosu na godinu ranije, zahvaljujući optimizaciji procesa proizvodnje, ulaganjima te uvođenju novih znanja, tehnologija i inovacija.
‘Ključni izazovi s kojima se slatkovodni uzgajivači susreću su nedostatak vode uslijed promjene hidroloških prilika, sve veći broj ribojednih ptica (kormorana) s kojim se ne upravlja niti na razini Hrvatske niti na razini EU, a kod pastrva veliki uvoz ribe lošije kvalitete iz BiH, Turske i Italije’, rekla je Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.
Za razvoj akvakulture i doprinos organizaciji međunarodnih konferencija o akvakulturi priznanja su uručena Milanu Božiću, Želimiru Filiću, Eminu Teskeredžiću i Dragutinu Bodakošu.
