Portal otvorenih podataka slavi prvo desetljeće postojanja. Riječ je o ključnom alatu za digitalnu transformaciju i transparentnost javne uprave. Građanima, poduzetnicima i istraživačima omogućuje pristup javnim podacima.
‘Otvoreni podaci jedan su od ključnih resursa digitalnog doba i omogućuju transparentnost, inovacije i bolju povezanost javnog i privatnog sektora’, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan.
Glavni cilj Portala je omogućiti pretraživanje, povezivanje, preuzimanje i ponovno korištenje javnih podataka u komercijalne i nekomercijalne svrhe putem zajedničkog kataloga metapodataka. Prilikom njegova javnog predstavljanja bilo je objavljeno nešto više od 100 skupova podataka.
Kako je rastao
Isprva je bio u nadležnosti Ministarstva uprave, uz tehničku podršku CARNET-a financijsku HAKOM-a. Od 2018. do 2024. godine prešao je u nadležnost Središnjeg državni ured za razvoj digitalnog društva, a od svibnja 2024. upravljanje Portalom preuzelo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Redizajniran je u svibnju 2021. kako bi se tijelima izdavača omogućilo što lakše ispunjavanje zakonske obveze otvorenih podataka.
Sustav je nadograđen dvije godine kasnije kada je uspostavljen i jedinstveni sinkronizacijski mehanizam za unaprjeđenje objave otvorenih podataka, uključujući: centralizirani transformacijski servis za objavu podataka u strojno čitljivom formatu, unapređenje platforme na zadnju stabilnu verziju CKAN-a te podršku za automatsku objavu podataka iz različitih izvora i formata.
Portal se sastoji od nekoliko glavnih dijelova, uključujući katalog otvorenih podataka, koji je središnje mjesto za istraživanje i pretraživanje informacija. Korisnici mogu pretraživati podatke prema različitim kategorijama i ključnim riječima te pregledavati detaljne opise podataka kako bi lakše pronašli relevantne informacije.
Dio Portala posvećen je primjerima uspješne primjene otvorenih podataka i aplikacijama koje su razvijene njihovom upotrebom. Također, korisnici mogu aktivno sudjelovati u razvoju i poboljšanju Portala predlaganjem novih skupova podataka ili poboljšanjem postojećih.
Osim toga, Portal nudi bazu znanja s relevantnim propisima, priručnicima, često postavljanim pitanjima i pojmovnikom, čime olakšava razumijevanje koncepta otvorenih podataka. Dodatno, kroz modul za e-učenje, korisnici mogu steći nova znanja o otvorenim podacima i njihovoj primjeni.Uspjeh Portala potvrđuje i Izvješće o zrelosti otvorenih podataka u Europi za 2024. godinu, prema kojem je Hrvatska ostvarila napredak i trenutno se nalazi na 28. mjestu od 34 zemlje. Posebno dobri rezultati postignuti su u ulozi nacionalnog portala kao jedinstvenog mjesta pristupa otvorenim podacima tijela javne vlasti, gdje smo na 14. mjestu i bilježimo rezultate iznad prosjeka EU-a.
Trenutačno je na Portalu objavljeno 2.835 skupova podataka od ukupno 503 izdavača
Najveći broj objavljenih skupova podataka imaju Ministarstvo unutarnjih poslova (288), Grad Rijeka (236), Državna geodetska uprava (179), Grad Zagreb (174) i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (55).
Kroz godine broj skupova i izdavača podataka doživio je, navode iz Ministarstva pravosuđa i uprave, impresivan rast – dok je 2015. godine bilo samo 102 skupa podataka od 72 izdavača, danas ih je gotovo 30 puta više.
Kakvi su planovi?
Ove godine planira se značajan razvoj Portala, a među novostima se izdvaja mogućnost postavljanja anketa i implementacija kontakt obrasca za korisnike, čime će se dodatno unaprijediti interakcija i angažman.
Također, usmjeren je i razvoj naprednijih tražilica za izdavače i skupove podataka, što će omogućiti lakše pronalaženje relevantnih informacija, čime će se značajno povećati broj korisnika i izdavača te ojačati zajednica koja koristi Portal.
Ujedno, u završnoj je fazi donošenje nove Politike otvorenih podataka, koja ima za cilj ne samo povećanje količine i kvalitete podataka, već i podizanje svijesti o njihovom potencijalu. Ova politika predstavlja ključni korak ka poboljšanju suradnje među svim dionicima u ovom području, čime će se omogućiti učinkovitije i održivije upravljanje podacima.
Nakon njezina usvajanja, slijedi donošenje Akcijskog plana, koji će definirati konkretne mjere i aktivnosti za daljnji razvoj i dugoročnu održivost otvorenih podataka u Hrvatskoj.
