Hrvatska, zemlja bogate vinogradarske tradicije, sve se snažnije pozicionira na međunarodnoj vinskoj sceni. No, kako od prirodnih i povijesnih prednosti stvoriti konkurentnu vinsku destinaciju? Odgovore na ta pitanja dali su sudionici okruglog stola pod nazivom “Hrvatska kao vinska destinacija” održanog 29. travnja 2025. godine, u kuriji Adamovich-Cseh na imanju vinarije Vina Erdut. Događaj, organiziran u suradnji s Graševinom Croatica, okupio je vinare, turističke stručnjake i predstavnike institucija.
O važnosti turističke infrastrukture, prostornog planiranja i financijskih potpora govorili su predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, Osječko-baranjske županije, te vinari i hotelijeri.
Izazovi usporedbe s europskim vinskim velikanima
Ivana Pavić Kurteš, izvršna direktorica za prodaju Vina Erdut, u svom je uvodnom izlaganju iznijela podatke koji jasno pokazuju razliku između Hrvatske i vodećih vinskih zemalja poput Francuske i Italije, te drugih europskih zemalja. Francuska, drugi najveći proizvođač vina u svijetu, ima 789 tisuća hektara vinograda, dok ih u Hrvatskoj ima manje od 20 tisuća—čak 40 puta manje. Uz to, Francuska ima 11 tisuća otvorenih vinarija i ostvaruje 20% ukupnog europskog vinskog turističkog prometa. Slijede ju Italija, Španjolska te druge vodeće vinske turističke zemlje.
Iako se Hrvatska s njima ne može mjeriti po veličini, njezina baština, dvorci i povijesna arhitektura mogu postati ključni aduti u stvaranju autentičnog vinskog iskustva. No i u Francuskoj i u Italiji postoje krovne organizacije koje vinare okupljaju pod zajedničkom strategijom nastupa na tržištu—nešto što u Hrvatskoj tek treba sustavno razviti.
Panelisti i sudionici
Okrugli stol otvorila je Nikolina Jakopić, načelnica sektora za razvoj turističkih odredišta pri Ministarstvu turizma i sporta, naglašavajući važnost suradnje vinara, ugostitelja i institucija u jačanju međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske destinacije. Uzvanicima su se obratili Mirela Kalazić u ime Osječko-baranjske županije, Dunja Vukmirović, članica Uprave Erdutskih vinograda, te Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatica.
Uz njih, u raspravi su sudjelovali Darija Tödtling iz Hrvatske turističke zajednice, Nenad Nizić, predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia i vlasnik hotela Vestibul Palace u Splitu, Suzana Operman, tajnica udruge Bregovita Hrvatska, te Damir Štimac, dopredsjednik udruge Vino Dalmacije i vlasnik vinarije Rizman iz Komarne.
Problemi otkupa zemljišta i administrativne prepreke
Na problem otkupa poljoprivrednog zemljišta i izgradnje vinarija osvrnuo se Damir Štimac, dopredsjednik udruge Vino Dalmacije. Upozorio je da vinari često ulažu velike iznose u obnovu nasada, ali zbog sporih administrativnih procesa ne mogu otkupiti zemljište niti dobiti dozvole za izgradnju objekata nužnih za razvoj vinskog turizma.
“U Dalmaciji trenutno imamo 70 članova udruge, a 25 njih iskazalo je interes za gradnju vinarija i turističkih objekata. No, neki kolege koji su dobili pravomoćne dozvole ne mogu otkupiti zemljište iako postoji pravni okvir koji to omogućuje, kao i već praksa, no zbog administrativnog zastoja i nerazumijevanja se daljnji otkupi ne vrše. Imamo i one koji su već dobili sredstva iz EU fondova, ali ih ne mogu iskoristiti također zbog administrativnih blokada. To su stvari koje moramo hitno riješiti ako želimo ozbiljno konkurirati kao vinska destinacija,” istaknuo je Štimac.
Naglasio je da su protekla dva desetljeća donijela značajna ulaganja u vinogradarstvo, vinarstvo i podrumarstvo, što je omogućilo da Hrvatska vino osvaja svjetske nagrade i potvrđuje svoj potencijal.
“Mala smo zemlja, imamo jednu svoju širinu tih autohtonih sorti, tu jednu veliku baštinu.No, bez sustavne podrške države, te uključivanja vinskog sektora u donošenje strategije, razvoj vinskog turizma ostat će ograničen”, upozorio je Štimac.
Potencijal povijesnih kurija
Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul Palace u Splitu i predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia, pridružio se okruglom stolu kako bi prenio iskustva iz hotelijerstva te istaknuo potencijal povijesnih kurija kao budućih heritage hotela u Hrvatskoj.
“U mnogim vinogradarskim regijama nalaze se kurije koje su izuzetno zanimljive za transformaciju u heritage hotele, a upravo je to budućnost hrvatskog turizma. Ako pogledamo svjetske primjere, vidjet ćemo da su vinski turizam i luksuzni boutique hoteli neraskidivo povezani. Hrvatska ima nevjerojatne lokacije—poput ove u Erdutu—gdje se može stvoriti doživljaj koji je uistinu jedinstven i konkurentan na globalnom tržištu.
Kada sam 2002. godine kupio povijesni objekt u Dioklecijanovoj palači, bilo je puno skepticizma oko ideje stvaranja malog luksuznog hotela. No, unatoč tome, tri godine kasnije otvorili smo Vestibul Palace, prvi hrvatski boutique hotel tog tipa, a već 2005. godine The Sunday Times uvrstio ga je među 100 najboljih malih hotela u Europi.
Ulaganja su bila velika—200.000 eura po sobi, ukupno 1,4 milijuna eura, ali sve se temeljilo na viziji stvaranja hotela za poslovnu i kulturnu elitu. Mnogi su sumnjali da će netko plaćati prosječnu cijenu sobe od 200 eura, ali rezultati su pokazali suprotno.
Godine 2011. ušli smo u svjetsku hotelijersku grupaciju Small Luxury Hotels, a 2015. nas je Condé Nast Traveler svrstao među 100 najboljih hotela na svijetu—u potkategoriji najbolji povijesni hotel, našli smo se među 10 najboljih.
To je ono što želim prenijeti hrvatskim vinarima—da od povijesne baštine i autentične lokacije mogu stvoriti prepoznatljiv turistički brend. U svijetu postoji Relais & Châteaux, grupacija luksuznih hotela i vrhunskih restorana, i mislim da bi upravo ovakav model mogao biti primijenjen i na Hrvatsku vinsku scenu”, istaknuo je Nizić.
Dodao je i kako je za takav iskorak potreban strateški plan, a najvažnije je razumjeti da marketinška prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe. Da bi neki objekt postao brend, potreban je dug period, ali ulaganja u promociju taj proces mogu ubrzati.
“Hrvatska ima fantastične lokalitete, ali ako nitko ne zna za njih, potencijal ostaje neiskorišten.Vjerujem da uz odgovarajuću podršku institucija možemo postići da naša zemlja bude ne samo destinacija jedinstvenih i luksuznih hotela, već i autentičnih vinskih i turističkih iskustava koja se temelje na tradiciji, ugostiteljstvu i vrhunskim vinima”,naglasio je splitski poduzetnik.
Vinska radionica kao finale događaja
Nakon plenarnog dijela, gosti su uživali u degustaciji vina Vina Erdut, kod Velike bačve, a vinsku radionicu posvećenu sljubljivanju vina Erdutskog vinogorja s lokalnim jelima poput šarana na rašljama ili gulaša od divljači, vodio je Željko Garmaz, renomirani vinski publicist. Spektakularni ambijent Erdutskih vinograda dodatno je osnažio dojam Hrvatske kao destinacije koja može konkurirati najboljim vinskim regijama svijeta.
Foto: Vina Erdut
