Gdje živimo, tako starimo: Nova studija otkriva utjecaj politike, okoliša i društva na biološku dob

Foto. pixabay.com

Znanstvenici tvrde: starenje nije samo biološki proces — društveni i politički faktori imaju jednako snažan utjecaj. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije biološki stare.

Mjesto u kojem živimo može ubrzati ili usporiti naš biološki sat — pokazuje najnovije globalno istraživanje koje je analiziralo podatke više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja. Rezultati su objavljeni u prestižnom časopisu Nature Medicine, a impliciraju ono što znanost tek počinje ozbiljno razmatrati: starenje nije samo pitanje gena, već i društvenih okolnosti.

Danska se istaknula kao zemlja s najsporijim biološkim starenjem — stanovnici te nordijske države u prosjeku su biološki mlađi za 2,35 godina u odnosu na svoju kronološku dob. Nasuprot tome, Egipat bilježi najbrže starenje: prosječna razlika iznosi čak +4,75 godina.

Znanstvenici su koristili biobehavioral age gap — alat temeljen na umjetnoj inteligenciji koji uspoređuje stvarnu dob osobe s onom koju bi mogla imati prema okolišu i rizicima kojima je izložena.

“Starenje je društveno-politički fenomen jednako koliko je biološki,” izjavio je dr. Morten Scheibye-Knudsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

Europljani stare zdravije

Analiza je pokazala da stanovnici Europe, u prosjeku, stare zdravije nego u drugim dijelovima svijeta. No unutar kontinenta, razlike su velike — istočne i južne regije Europe pokazuju ubrzano biološko starenje, često povezano s nižim socioekonomskim statusom.

Kao ključne čimbenike sporijeg starenja istraživači navode kvalitetu zraka, dostupnu zdravstvenu skrb, ravnopravnost spolova te prisutnost demokratskih institucija.

“Zdravstvena nejednakost, kronični stres i politička nesigurnost mogu utjecati na to koliko brzo starimo,” dodaje Scheibye-Knudsen.

Iako se u studiji ne tvrdi da su ovi odnosi uzročno-posljedični, znanstvenici naglašavaju da negativni faktori poput siromaštva imaju snažniji utjecaj od pozitivnih.

Zaključno, autori pozivaju na globalna ulaganja u obrazovanje, zdravstvenu jednakost i političku stabilnost — kao dugoročnu strategiju za zdravo starenje stanovništva.

Podijelite ovaj članak