Prvi puta u EU su se kazaljke sata pomicale na ljetno računanje vremena 1980. godine, kako bi se osigurao usklađen pristup promjeni vremena na jedinstvenom tržištu, ali i uklonile različite nacionalne prakse. Postojećom direktivom EU-a, kojom se uređuje pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih doba, od država članica EU-a zahtjeva sa prelazak na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i povratak na standardno računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu.
U ožujku 2019. Europski parlament glasao je za ukidanje prakse prilagodbe satova za jedan sat u proljeće i jesen do 2021. Zastupnici su reagirali na rezultate javnog savjetovanja Europske komisije u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi, a 84 % ispitanika izjasnilo se za ukidanje te prakse. Međutim, naknadni zakonodavni prijedlog za njegovo koordinirano okončanje, sprečavanje poremećaja na unutarnjem tržištu i promicanje dobrobiti građana nije naišao na isti entuzijazam u Vijeću EU-a, koje nakon šest godina razmatranja nije odgovorilo vlastitim zajedničkim stajalištem, objašnjavaju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Očekuje se da će zastupnici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u francuskom Strasbourgu u četvrtak zatražiti od Komisije i danskog predsjedništva da navedu glavne prepreke koje sprečavaju da se taj predmet nastavi u zakonodavnom postupku i koje mjere namjeravaju poduzeti kako bi se riješio zastoj.
