Zastupnici žele da EU poduzme odlučnije mjere za zaštitu maloljetnika na internetu, uključujući dobnu granicu od 16 godina i zabranu najštetnijih praksi. U Europskom parlamentu s 483 glasova za, 92 protiv i 86 suzdržanih usvojeno je nezakonodavno izvješće u kojem se izražava duboka zabrinutost zbog opasnosti za fizičko i mentalno zdravlje s kojima se maloljetnici suočavaju na internetu. Europarlamentarci traže bolju zaštitu od manipulativnih strategija koje mogu povećati ovisnost i negativno utjecati na sposobnost maloljetnika da se koncentriraju i na zdrav način koriste sadržaj na internetu.
Pozivaju se na istraživanje prema kojem se 97 % mladih svaki dan koristi internetom, a 78 % ispitanika u dobnoj skupini od 13 do 17 godina provjerava svoje uređaje barem jedanput na sat. Istodobno, svaki četvrti maloljetnik upotrebljava pametni telefon na „problematičan” ili „disfunkcionalan” način, odnosno njihovi obrasci ponašanja odražavaju ovisnost.
Hitne mjere za zaštitu djece
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2025., više od 90 % Europljana smatra da se moraju poduzeti hitne mjere za zaštitu djece na internetu, posebno u pogledu negativnog učinka društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje (93 %), kibernetičkog zlostavljanja (92 %) te
Kako bi se pomoglo roditeljima da kontroliraju aktivnosti svoje djece na internetu i osiguralo da sadržaj koji vide na internetu bude primjeren njihovom uzrastu, Parlament je predložio usklađenu europsku digitalnu dobnu granicu od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i asistentima koje je stvorila umjetna inteligencija. Maloljetnicima u dobi od 13 do 16 godina pristup bi se mogao omogućiti uz pristanak roditelja.
‘Ponosna sam na ovaj parlament, da možemo zajedno štititi maloljetnike na internetu. Zajedno sa snažnom i dosljednom provedbom Akta o digitalnim uslugama, ovim se mjerama može drastično povećati razina zaštite djece. Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: Vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje.’, rekla je izvjestiteljica Christel Schaldemose (S&D, Danska) tijekom rasprave.
Podržavajući rad Komisije na razvoju europske aplikacije za provjeru dobi i europskog digitalnog identiteta, zastupnici ističu da sustavi verifikacije moraju biti precizni i štititi privatnost maloljetnika. Takvi sustavi ne oslobađaju internetske platforme odgovornosti za osiguravanje da su njihovi proizvodi sigurni i primjereni dobi, dodaju zastupnici.
Kako bi se potaknula veća usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama i drugim mjerodavnim propisima, zastupnici predlažu da viši rukovoditelji budu osobno odgovorni za slučajeve ozbiljne i trajne neusklađenosti, posebno u pogledu zaštite maloljetnika i provjere dobi.
Parlament je također zatražio:
• zabranu najštetnijih praksi koje stvaraju ovisnost i automatsko onesposobljavanje drugih značajki koje izazivaju ovisnost (uključujući beskonačno pregledavanje sadržaja, automatsko pokretanje, osvježavanje sadržaja povlačenjem, nagrade za upotrebu i štetnu igrifikaciju) za maloljetnike
• zabranu stranica koje ne poštuju pravila EU-a
• mjere za suzbijanje uvjerljivih tehnologija poput ciljanih oglasa, oglašavanja influencera, dizajna koji stvara ovisnost i ‘tamnih obrazaca’ iz predstojećeg akta o digitalnoj pravednosti
• zabranu sustava za preporučivanje koji se temelje na profiliranju i sudjelovanju za maloljetnike
• primjenu Akta o digitalnim uslugama na internetske videoplatforme te zabranu tzv. nagradnih kutija i drugih nasumičnih elemenata igre, kao što su valute unutar aplikacije, kolo sreće i mehanizmi „plati da napreduješ”
• zaštitu maloljetnika od komercijalnog iskorištavanja, uključujući zabranjivanje platformama da nude financijske poticaje za ‘djecu influencere’
• hitne mjere za rješavanje etičkih i pravnih dilema povezanih s proizvodima generativne umjetne inteligencije, kao što su uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deepfake), botovi za razgovor, agenti umjetne inteligencije i aplikacije za generiranje nagih fotografija (koje manipuliraju fotografijama bez pristanka).
