Europska komisija predlaže nova pravila za zaštitu djece na internetu. Otvoreno ostaje pitanje kako učinkovito provjeravati dob korisnika, a pritom zaštititi njihovu privatnost
Europska unija priprema nova pravila za djecu i mlade na društvenim mrežama. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je prijedlog prema kojem djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla imati račune na društvenim mrežama, dok bi mladima od 13 do 15 godina pristup bio omogućen uz roditeljski ili skrbnički nadzor.
Prijedlog tek treba proći europski zakonodavni postupak, no Komisija istodobno najavljuje strože zahtjeve prema digitalnim platformama, od provjere dobi do načina na koji su njihove usluge dizajnirane.
Upravo je dizajn platformi jedan od razloga zbog kojih se rasprava o sigurnosti djece na internetu sve manje svodi samo na pitanje vremena provedenog pred ekranom.
„Sve je to potrebno, ali nije dovoljno ako s druge strane imamo platforme koje su vrlo sofisticirano dizajnirane upravo tako da korisnika što dulje zadrže pred ekranom. Dijete i roditelj ne mogu sami biti protuteža algoritmima iza kojih stoje najveće tehnološke kompanije na svijetu“, kaže Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji internet.
Zabrana nije dovoljna
Europska komisija ove je godine pojačala aktivnosti na području zaštite maloljetnika. Stručni panel za sigurnost djece na internetu u srpnju je objavio preporuke koje uključuju zajedničke dobne granice, sigurniji dizajn platformi i veću digitalnu pismenost.
Komisija razvija i europsko rješenje za provjeru dobi kojim bi korisnici trebali moći dokazati svoju dob, a da pritom ne otkrivaju nepotrebne osobne podatke.
No, upravo će provedba dobnih ograničenja biti jedan od najvećih izazova. Ako je sustav moguće jednostavno zaobići, svrha zabrane bit će ograničena. S druge strane, pretjerano prikupljanje podataka otvorilo bi novo pitanje – zaštitu privatnosti.
Ramljak upozorava da sama zabrana neće riješiti problem.
„Ako dijete do trinaeste godine samo udaljimo od određene platforme, a ne naučimo ga kako prepoznati manipulaciju, nasilje, prijevaru, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt, problem nismo riješili. Samo smo ga pomaknuli nekoliko godina“, ističe.
Posebno važnim smatra i to da djeca znaju kome se obratiti kada se problem ipak dogodi.
„Najgori scenarij bio bi da dijete ima problem online, a šuti jer se boji priznati da je zaobišlo zabranu i uopće bilo na platformi. Zato uz svaku zabranu mora ići vrlo jasna poruka djeci: ako ti se nešto dogodi, nisi izgubio pravo tražiti pomoć,“ističe Ramljak.
Nova europska pravila trebala bi zato obuhvatiti više područja – od odgovornosti tehnoloških kompanija i sigurnijeg dizajna platformi do provjere dobi i edukacije djece, roditelja i stručnjaka.
„Cilj nije stvoriti generaciju djece koja se ne zna koristiti internetom, nego generaciju koja ga zna koristiti sigurno, odgovorno i kritički“, zaključuje Ramljak.
Centar za sigurniji internet nastavit će pratiti razvoj europskog prijedloga i njegovu eventualnu primjenu u Hrvatskoj. Za pomoć vezanu uz online nasilje, neprimjerene sadržaje i druge probleme na internetu dostupna je besplatna i anonimna Helpline linija 0800 606 606.
