U podzemlju slavonske ravnice gradi se nova energetska budućnost — hoće li geotermalna istraživanja dovesti do grijanja koje je čišće, stabilnije i domaće?
U sklopu sve izraženije potrebe za održivim i neovisnim energetskim rješenjima, geotermalna energija polako izlazi iz sjene poznatijih obnovljivih izvora. Iako manje atraktivna medijski od solara i vjetra, njezina pouzdanost i dostupnost iz lokalnih izvora čine je važnim dijelom energetske tranzicije – kako u Hrvatskoj, tako i širom Europe.
Stabilan izvor u službi održive budućnosti
Hrvatska je proteklih godina učinila konkretne korake prema iskorištavanju topline iz Zemljine unutrašnjosti. Istraživački projekti u Osijeku, Velikoj Gorici, Vinkovcima i Zaprešiću, koje provodi Agencija za ugljikovodike uz izvođača Crosco (INA Grupa), usmjereni su na procjenu potencijala za grijanje urbanih sredina putem geotermalnih izvora. Velika Gorica već bilježi pozitivne rezultate s potvrđenom temperaturom višom od 100 °C, dok se u Osijeku trenutno ispituje bušotina duboka preko 2000 metara. Očekivanja su visoka — ne samo u smislu grijanja domaćinstava, već i potencijalne energetske neovisnosti.
U tom tonu govori i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, koji ističe da grad raste zeleno “iz svih perspektiva”, a geotermalnu energija vidi kao čistu, pouzdanu i lokalnu alternativu.
Projekt je vrijedan 50,8 milijuna eura, financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i predstavlja stratešku investiciju u održivu budućnost.
Više od običnog grijanja
Geotermalna energija nije ograničena samo na grijanje stambenih i javnih objekata. Zbog svoje stabilnosti, pogodna je za korištenje u različitim gospodarskim granama. U poljoprivredi omogućuje grijanje staklenika tijekom cijele godine i sterilizaciju tla bez uporabe kemikalija. U akvakulturi doprinosi uzgoju ribe u toplim uvjetima, dok industrija koristi geotermalnu energiju za procese poput sušenja, pasterizacije i proizvodnje bioaktivnih tvari.
Zdravstveni turizam također profitira od prirodno grijane vode u toplicama i wellness centrima. U naprednim projektima energija se koristi višefazno — od grijanja, preko industrijske obrade, do rekreacije — čime se povećava ukupna učinkovitost sustava.
Tiha tranzicija u tijeku
Dok Hrvatska gradi temelje geotermalnog razvoja, neke europske zemlje već imaju bogata iskustva. Island prednjači s gotovo potpunom integracijom u svakodnevni život — geotermalno grijanje koristi više od 90% domaćinstava. Italija je povijesni pionir u proizvodnji električne energije iz geotermalnih izvora, dok Njemačka ulaže u dubinske sustave i tehnološke inovacije. Turska bilježi snažan rast u novim instalacijama, a Pariz grije dijelove grada dubokim bušotinama iz Dogger bazena.
Dok se Europa ubrzano mijenja pod pritiskom klimatskih ciljeva i energetske neizvjesnosti, geotermalna energija nudi rijetku ravnotežu – između tehnološke naprednosti i prirodne stabilnosti. Hrvatski projekti pokazuju kako promjena može početi tiho, pod zemljom, ali s dugotrajnim učinkom na svakodnevni život. Od staklenika do stambenih blokova, od Velike Gorice do Pariza, energija koju ne vidimo postaje ključ onoga što želimo osjetiti, a to su sigurnost, održivost i lokalna snaga.
