Projekt „Becoming EU-ropean“ tijekom 2026. povezao je sudionike iz Hrvatske, Njemačke, Srbije i Bosne i Hercegovine kroz razgovore o europskim vrijednostima, proširenju, demokraciji i načinu na koji se Europa komunicira građanima
Što Europska unija znači građanima izvan političkih institucija i fondova? Kako se o Europi govori u medijima i na društvenim mrežama? I što o europskoj budućnosti misle oni koji su već članice Unije, a što oni koji prema članstvu tek idu?
Ta su pitanja tijekom 2026. bila u središtu međunarodnog projekta „Becoming EU-ropean“, koji je kroz radionice, webinare i međunarodne susrete povezao sudionike iz Hrvatske, Njemačke, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Projekt su vodili Europa Zentrum Baden-Württemberg iz Njemačke i DKolektiv iz Osijeka, uz partnere iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U osječkim aktivnostima sudjelovao je i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FOOZOS), kroz rad izv. prof. dr. sc. Gordane Lesinger i više predavačice Mirte Bijuković-Maršić.
Europa iz četiri perspektive
Jedna od ključnih posebnosti projekta bila je upravo usporedba iskustava. Hrvatska je danas članica Europske unije, Njemačka je jedna od njezinih država osnivačica, dok Srbija i Bosna i Hercegovina europske integracije promatraju iz perspektive zemalja kandidatkinja.
Aktivnosti u Osijeku, Tuzli i Novom Sadu otvorile su zato različita pitanja – od ljudskih prava i vladavine prava do demokratskog sudjelovanja, proširenja EU-a i odnosa građana prema europskim institucijama.
U Osijeku je posebno mjesto zauzela radionica „Making Europe Visible – Media, Public Perception and EU Communication“, posvećena tome kako mediji i društvene mreže oblikuju percepciju Europe. U radu radionice sudjelovale su i Lesinger i Bijuković-Maršić, a razgovaralo se o hrvatskom i njemačkom iskustvu članstva, komunikaciji europskih tema te utjecaju stereotipa i dezinformacija.
Dan poslije održan je i međunarodni susret „Shared Values, Shared Europe?“, na kojem su sudionici razgovarali o tome što europske vrijednosti znače u svakodnevnom životu, izvan institucija i političkih deklaracija.
Od Osijeka do Strasbourga
Nakon lokalnih aktivnosti uslijedila je završna međunarodna faza projekta u Njemačkoj. Sudionici su se u rujnu okupili u Ludwigsburgu i Stuttgartu, gdje su povezivali iskustva iz prethodnih radionica i razgovarali s predstavnicima grada.
Nakon Stuttgarta, završnica projekta 17. rujna održana je u Strasbourgu, gdje su sudionici posjetili Europski parlament i razgovarali s europskim zastupnikom o temama kojima su se bavili tijekom projekta.
Posjet je dobio i neočekivan dodatak – sudionici su upravo toga dana u Europskom parlamentu imali priliku pratiti obraćanje kanadskog premijera Marka Carneyja.
Što zapravo znači „postati Europljanin“?
Naziv projekta otvorio je i šire pitanje: je li pripadnost Europi samo pitanje članstva u Europskoj uniji ili podrazumijeva i vrijednosti, način sudjelovanja u društvu i odnos prema demokraciji? Upravo se zato kroz projekt nije razgovaralo samo o procesu proširenja, nego i o slobodi, jednakosti, odgovornosti, građanskom sudjelovanju i načinu na koji se europske teme približavaju građanima. Jedan od naglasaka bio je i na činjenici da proširenje nije jednosmjeran proces. Ulazak novih članica mijenja i njih same, ali i Europsku uniju.
Hrvatsko iskustvo članstva u projektu je poslužilo kao jedna od referentnih točaka za razgovor sa sudionicima iz Srbije i Bosne i Hercegovine, zemalja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.Projekt je financiran uz potporu Baden-Württemberg Stiftung u okviru programa Perspektive Donau, a aktivnosti se nastavljaju do kraja 2026. godine.
Od Osijeka do Strasbourga, „Becoming EU-ropean“ tako je otvorio prostor za razgovor o Europi iz različitih perspektiva – ne samo o tome gdje njezine granice završavaju, nego i o tome kakvu Europu građani žele i koliko sami sudjeluju u njezinu oblikovanju.
Foto: ustupljene fotografije
