Od Erduta do Bilja, ASK potvrđen u više općina – Mađarska pokazuje da se ljudskom disciplinom može izbjeći zaraza
Afrička svinjska kuga (ASK) potvrđena je na više lokacija u istočnoj Hrvatskoj, a najnovije mjere obuhvaćaju i područje Parka prirode Kopački rit. Ipak, bolest se nije pojavila isključivo u tom rezervatu – prve potvrde stigle su ranije iz Vukovarsko-srijemske županije, a zatim iz Aljmaša, Dalja, Erduta i drugih naselja uz Dunav.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, zaključno s 26. rujna 2025., evidentirana su 42 izbijanja ASK-a kod domaćih svinja, od kojih se 33 nalaze u Osječko-baranjskoj županiji. Najviše slučajeva bilježe Erdut (10), Donji Miholjac (6) i Bilje (6). ASK je potvrđen i kod 41 divlje svinje, najviše upravo u Bilju i Erdutu.
U Kopačkom ritu, koji je pod posebnim režimom zaštite, provodi se intenzivna akcija uklanjanja zaraženih jedinki. Rendžeri i lovci svakodnevno pretražuju teren, a do sada su pronađene tri uginule divlje svinje, od kojih su dvije bile pozitivne na ASK. Teren je zahtjevan, a potraga se oslanja i na ponašanje ptica koje kruže iznad potencijalnih lokacija.
„Teren je težak, ne može se vozilima, ali potrudit ćemo se da stavimo situaciju pod kontrolu“, izjavio je Vatroslav Škrnjug, čuvar prirode u Kopačkom ritu.
Prema procjenama, u rezervatu trenutno boravi između 300 i 400 divljih svinja, što je znatno više nego krajem 2023., kada su poplave prekrile gotovo cijeli prostor parka.
Ministarstvo je donijelo novo rješenje o zonama zaštite i nadziranja koje obuhvaćaju dijelove Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, uključujući Donji Miholjac, Grabovac, Čeminac, Bilje i okolna naselja. Apeliraju na strogu primjenu biosigurnosnih mjera – od dezinfekcije i kontrole ulaska do vođenja evidencija i prijave simptoma.
ASK nije lokalni incident, već regionalni izazov – uz ljudski faktor kao ključnu kariku
Iako se posljednjih dana pažnja usmjerila na Kopački rit, ASK je potvrđen na širem području koje obuhvaća više općina i gradova. Riječ je o epizootiološkoj prijetnji koja zahtijeva koordiniranu reakciju – ne samo u zaštićenim područjima, već i u ruralnim sredinama, gospodarstvima i lovištima.
No ono što se sve češće pokazuje kao presudan faktor nije samo geografija, već čovjek. Nepažnja, nepoštivanje biosigurnosnih mjera i nedovoljna informiranost doprinose širenju bolesti. Upravo zato Ministarstvo apelira na odgovornost svih uključenih – od proizvođača i lovaca do institucija i lokalnih zajednica.
Primjer susjedne Mađarske pokazuje da se ASK može držati pod kontrolom. Iako virus kontinuirano cirkulira među divljim svinjama, zahvaljujući strogoj primjeni biosigurnosnih mjera, fizičkoj odvojenosti lovišta od farmi i brzoj reakciji terenskih službi, izbijanja kod domaćih svinja su rijetka. Takva praksa potvrđuje da je ljudski faktor ključan – ne samo u širenju, već i u suzbijanju bolesti
ASK ne poznaje granice, ali odgovornost počinje lokalno – kod svakog pojedinca uključenog u sustav.
