Pokladni duh preuzima sela i gradove, kroz povorke buša i konjanika koje istoku Hrvatske vraćaju njegov najživlji zimski trenutak.
Veljača u Slavoniji i Baranji nikada nije tiha. To je mjesec kada maske preuzimaju ulice, konji prolaze kroz dvorišta, a zvonki ritam klepetaljki, truba i tambura doziva proljeće. Pokladni običaji, duboko ukorijenjeni u identitet ovoga kraja, i ove će godine spojiti baštinu, veselje i zajedništvo — od Đakova, preko baranjskih sela, pa sve do Valpova, Belišća i Osijeka.
Đakovački bušari: najveća pokladna manifestacija istoka Hrvatske
U Đakovu se 7. i 8. veljače 2026. održavaju 32. Đakovački bušari, manifestacija koja već desetljećima okuplja tisuće posjetitelja. Program počinje u subotu dopodne tradicionalnim „Bušarenjem“ — šetnjom korzom uz prezentaciju autohtonih proizvoda i nastupe uličnih zabavljača, od slikara i žonglera do klaunova i štulera.
Središnji događaj, velika Pokladna povorka, kreće u poslijepodnevnim satima, dok će nedjelja biti rezervirana za konjanike i pokladno jahanje, jedan od najprepoznatljivijih slavonskih običaja.
Baranjske buše — sada i službeno zaštićeno kulturno dobro
Baranja u pokladno vrijeme postaje pozornica za Buše — maskirane ophodnike koji obilaze šokačka sela, ali i hrvatske zajednice u Mađarskoj. Strašne buše nose drvene zoomorfne maske s rogovima, izvrnute kožuhe i klepetaljke, dok se lipe buše odijevaju u svečanu narodnu nošnju, često i u ulogama suprotnog spola.
Ove godine tradicija dobiva i dodatnu težinu: pokladni običaj baranjske buše, poklade i fašange od 2026. godine službeno je upisan kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Dio iste kulturne cjeline je i UNESCO-m zaštićen Busójárás u Mohaču, čiji vrhunac tradicionalno pada u nedjelju prije Pepelnice.
Fašange u baranjskim selima
Buše – Fašange 2026. održavaju se u Dražu, Gajiću, Topolju i Duboševici. Najveća povorka lipih i strašnih buša očekuje se u Dražu 14. veljače, dok će se istoga dana u Branjinom Vrhu održati pokladno jahanje s Bušama.
Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu, najposjećenije u regiji, održavaju se 8. veljače te ponovno od 15. do 17. veljače, a pokladno jahanje u Popovcu zakazano je za 17. veljače.
Vrhunac svih događanja tradicionalno je obredno spaljivanje Fašnika — lutke koja simbolično odnosi sve loše iz protekle godine.
Slavonska pokladna jahanja
S druge strane Drave, u Slavoniji, najrašireniji pokladni običaj upravo je jahanje. Konjičke povorke obilaze sela, ulaze u dvorišta domaćina i uz tamburaše stvaraju atmosferu kakvu može ponuditi samo ovaj kraj.
Najveća jahanja održat će se 7. veljače u Petrijevcima, Čepinu i Tenji, te 14. veljače u Ivanovcu (općina Antunovac).
Kakasütés u Vardarcu i Vukojevački starcevi
Posebnu draž pokladnom razdoblju daju i običaji manjinskih zajednica. U Vardarcu će se 14. veljače održati Kakasütés, pokladni običaj baranjskih Mađara. Pjesma, vriskovi i povorka konjskih zaprega ispunjavaju selo, dok mladići u kostimima pijetlova plešu oko djevojaka koje ih dočekuju pred kućama.
U selu Vukojevci kod Našica 7. veljače ponovno će prošetati šareni „Vukojevački starcevi“, također dio hrvatske zaštićene kulturne baštine.
Karneval za najmlađe
Dječje maškare stižu u Našice 13. veljače, dok će se u Valpovu 14. veljače održati tradicionalni Dječji gradski karneval s povorkom kroz centar grada i izborom najljepše maske.
Ažurirani popis svih većih pokladnih manifestacija dostupan je na mrežnim stranicama Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
Tko su zapravo buše?
Baranjske buše stoljećima su čuvari prijelaza iz zime u proljeće. Iako izgledaju zastrašujuće, njihova je uloga oduvijek bila dobroćudna — otjerati zle duhove i probuditi prirodu. Srodne su zvončarima s Kvarnera i krampusima iz alpskih krajeva, a u Mađarskoj su dio UNESCO-ove nematerijalne baštine.
Prema predaji, upravo su maskirani Bušari u 16. i 17. stoljeću uspjeli zastrašiti osmanske vojnike i tako osloboditi Baranju — legenda koja i danas živi u svakom udarcu klepetaljke.
