Uvođenje europskog poreza na ugljik moglo bi utjecati na cijenu građevinskog materijala i usporiti dinamiku stanogradnje, što bi se na kraju moglo preliti i na cijenu kvadrata stana u Hrvatskoj. Dok CBAM ulazi u primjenu, domaći sektor prati prve signale koji bi mogli promijeniti planiranje i troškove novih projekata
Europska unija od 1. siječnja 2026. primjenjuje svoj najambiciozniji klimatsko‑trgovinski instrument do sada — Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), porez na ugljik koji se naplaćuje na uvoz industrijskih proizvoda s visokim emisijama CO₂. Ovaj mehanizam već prvog dana primjene mijenja pravila igre za globalne proizvođače čelika, aluminija, cementa, gnojiva, vodika i drugih materijala, a istovremeno otvara pitanje kako će se nova regulativa preliti na gospodarstva u regiji.
CBAM funkcionira tako da uvoznici moraju prijaviti količinu emisija ugrađenih u proizvode koje dovode na europsko tržište. Ako su te emisije više od europskih standarda, razliku moraju platiti. Time EU želi izjednačiti uvjete za svoje proizvođače, koji već godinama plaćaju emisijske jedinice kroz ETS sustav, dok konkurencija iz trećih zemalja često posluje bez ikakvih klimatskih obveza. Prema podacima RFI‑ja, mehanizam je zamišljen kao način da se “najzagađeniji industrijski proizvodi tretiraju jednako, bez obzira na to odakle dolaze”.
No, dok Bruxelles tvrdi da je riječ o pravednom i nužnom koraku prema klimatskoj neutralnosti, reakcije izvan EU-a daleko su hladnije. Indija upozorava da će porez produbiti klimatske nejednakosti, jer se teret dekarbonizacije prebacuje na zemlje koje povijesno nisu odgovorne za najveći dio emisija. Njihovi analitičari procjenjuju da bi CBAM mogao sniziti cijenu indijskog čelika i aluminija za 16 do 22 posto, jer će izvoznici morati smanjivati cijene kako bi europski kupci mogli pokriti novi porez. Slično razmišljaju i druge zemlje Globalnog juga, koje smatraju da EU uvodi prikrivenu trgovinsku barijeru.
Napetosti se osjećaju i u odnosima s velikim ekonomijama. Sjedinjene Države već su ranije pritisnule Bruxelles da povuče zakon, upozoravajući da bi mogao izazvati nove trgovinske sukobe, dok Kina i Rusija razmatraju vlastite odgovore. Yahoo News navodi da bi CBAM mogao dodatno pojačati globalne trgovinske tenzije koje traju još od vala tarifa uvedenih tijekom prethodnih američkih administracija.
Za Hrvatsku i zemlje regije, učinci će se osjetiti na nekoliko razina. Uvoz građevinskog materijala iz trećih zemalja mogao bi poskupjeti, što bi se prelilo na cijene infrastrukture i stanogradnje. Industrije koje koriste uvezene sirovine morat će se prilagoditi novim troškovima, dok će domaći izvoznici koji posluju unutar EU-a možda dobiti određenu konkurentsku prednost. No, stručnjaci upozoravaju da će se pravi učinci vidjeti tek krajem godine, kada počne faza stvarnog plaćanja poreza, a ne samo prijavljivanja emisija.
CBAM je, u svojoj suštini, pokušaj EU-a da klimatsku politiku proširi izvan svojih granica i natjera globalne proizvođače da smanje emisije ako žele ostati konkurentni na europskom tržištu. Hoće li taj pritisak dovesti do čišće industrije ili do novih trgovinskih sukoba, tek će se vidjeti.
No jedno je sigurno — Europa je ovim potezom otvorila novo poglavlje u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
