Redateljica Lea Anastazija Fleger donosi slojevitu viziju nacionalnog junaka – između juriša i suze.
U magli povijesti, među zidinama koje su gorjele pod jurišem, ime Nikole Šubića Zrinskog odzvanja kao pjesma otpora. Opsada Sigeta 1566. nije bila samo vojni sukob – bila je čin ljubavi prema domovini, obitelji i časti. Taj trenutak, opejavan u stihovima, glazbi i legendama, sada dobiva novo lice na pozornici osječkog HNK-a. Redateljica Lea Anastazija Fleger, jedna od najistaknutijih predstavnica mlađe generacije hrvatskih kazališnih umjetnika, donosi svoju viziju Zajčeve glazbene tragedije u tri čina – Nikola Šubić Zrinjski.
Premijera zakazana za petak, 17. listopada u 20 sati, nije samo kulturni događaj – to je susret s naslijeđem, emocijom i pitanjem: tko je Zrinjski kada skine oklop?
Zrinjski bez reinterpretacije
„Neka djela ‘pojede vrijeme’, moraju se modernizirati. Zrinjski nije jedno od njih,“ kaže Fleger. Odlučila se za klasičnu postavu s vizualno stiliziranim pristupom, svjesna da se radi o operi koja je „više od naslova – to je nacionalna opera“. U režiji je tražila ravnotežu između monumentalnosti povijesnog konteksta i intimnosti osobnih drama.
Opera tematizira opsadu Sigeta, gdje Zrinjski i njegovi vojnici, suočeni s nadmoćnom osmanskom vojskom, biraju smrt u jurišu umjesto predaje. No, kako ističe redateljica, „ovo nije samo priča o junaštvu – to je i priča o ljubavi, obitelji, o pojedincima koji postaju žrtve visoke politike.
Zajc, kaže Fleger, majstorski gradi sukob dvaju svjetova – turskog i hrvatskog – kroz glazbu. „U partituri je sve. Glazba prati promjene motivacija likova, daje im psihološku dubinu.“
U radu s pjevačima, redateljica je poseban naglasak stavila na glumu, približavajući im likove i njihove unutarnje borbe. „Zrinjski nije samo vođa – on je i otac, muž, čovjek koji možda zaplače prije juriša,“kaže redateljica.
Fleger je intimne scene režirala „filmski“, dok su zborske i masovne scene dobile „grandioznu“ dimenziju. Svakom pjevaču pristupila je individualno, tražeći slojevitost i emotivnost. Priprema za režiju uključivala je proučavanje književnih, glazbenih i likovnih djela inspiriranih Sigetskom bitkom. „Skupljala sam informacije kao puzzle, ne bih li stvorila što bolju sliku. Nakon toga smo počeli maštati.“
Redatelj kao psiholog
U operi sudjeluje više od stotinu ljudi – solisti, zbor, balet, tehničari, orkestar, autorski tim. „Redatelj mora biti psiholog. Bez ljudi nema autorstva. Moj je zadatak uskladiti sve segmente da bismo došli do uspješne premijere.“
U boj, u boj – ne samo protiv neprijatelja, već protiv zaborava. Osječka opera poziva publiku da se prisjeti, osjeti i proživi priču o Zrinjskom – ne kao mitskom junaku, već kao čovjeku koji je volio, sumnjao i odlučio. U režiji Lee Anastazije Fleger, Zrinjski ponovno postaje naš suvremenik.
Foto: HNK Osijek
