Kada se spomene Žito Grupa, većini prvo na pamet pada poljoprivreda, proizvodnja i stočarstvo. No, ova slavonska korporacija nije tek niz statistika i strojeva—ona nosi dušu Slavonije, onu iskonsku, autentičnu
Slavonska Žito Grupa, predvođena Markom Pipunićem, proslavila je 35 godina poslovanja, a uz to najavila izlazak na Zagrebačku burzu. Ova odluka donosi važnu tranziciju za tvrtku koja je iz društva s ograničenom odgovornošću prešla u dioničko društvo, čime je otvoren put za IPO (inicijalnu javnu ponudu dionica). Uz pripreme za izlazak na tržište kapitala, Žito Grupa dodatno jača svoju transparentnost prema javnosti. U utorak su organizirali predstavljanje poslovnih rezultata za prethodnu godinu, okupivši novinare iz lokalnih, nacionalnih i gospodarski profiliranih medija. Tom prilikom, Uprava Žito Grupe predstavila je svoju poslovnu filozofiju i strateške planove, čime su još jednom dokazali otvorenost prema tržištu i investitorima.
Pred okupljene je izašao cijeli upravljački tim—predsjednik Uprave Marko Pipunić, Josip Bičvić (industrija i trading), Jozo Ljubičić (financije) i Mato Božić (poljoprivreda).
“Mnoge hrvatske kompanije oklijevaju s izlaskom na tržište kapitala, ali mi smo odlučili napraviti taj korak jer želimo biti jači. Najteži dio svega toga za mene je zapravo rastanak od stolice u kojoj sjedim sve ove godine,” rekao je Pipunić, iskreno priznajući koliko je teško suočiti se s vlastitom prolaznošću.
Pipunić sebe vidi kao vizionara koji je ovu priču sanjao još kao mladić. Njegovi počeci bili su skromni, u rodnoj Bosni. Kroz godine su se mijenjale države, vlasti, politike—pa i ratovi—no on je od samih početaka gradio Žito s jasnim ciljem: ne samo opstati, već aktivno oblikovati gospodarski krajolik.
“Moja je vizija oduvijek bila stvaranje nove vrijednosti. To je osjećaj sreće i zadovoljstva koji ne mogu mjeriti ni s čim drugim,” istaknuo je Pipunić. Danas je Žito Grupa lider u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, s poslovnim modelom “od polja do stola.”
Brojke koje pričaju priču o uspjehu
Srce poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kuca u Žito Grupi. Slavonija pod njihovim vodstvom nije samo zemlja, već sustav koji pulsira preciznošću inovacija. Na 17.800 hektara oranica, zemlja se obrađuje pažljivo i sustavno, gnojena stajnjakom s 9 farmi svinja i 5 farmi junadi.
Dok proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj opada, Žito Grupa nastavlja rasti s 21 milijun litara mlijeka godišnje i 2100 muznih krava, koje zahvaljujući naprednim farmama dnevno daju i do 36 litara mlijeka po grlu. Nukleus farma omogućava genetski selektiranu proizvodnju svinja, osiguravajući vrhunsku kvalitetu mesa, dok se cijeli proces podupire umjetnom inteligencijom i digitalizacijom.
Od sirovine do finalnog proizvoda, Žito Grupa stvara kompletnu prehrambenu sliku regije. Uz proizvode mesne industrije Dobro, tu je još i proizvodnja 26 milijuna litara suncokretovog ulja i preko 120 tisuća tona stočne hrane, a vlastita bioplinska postrojenja dodatno učvršćuju održivost poslovanja.
No, iza ovih brojki stoji vizija i upornost. Svaki podatak nosi priču o decenijama ulaganja, inovacija i tvrdoglavog vjerovanja da se poljoprivreda može razvijati na globalnoj razini.


Kad je najavio proizvodnju pršuta u Slavoniji, mnogi su ga pitali “gdje ti je bura, bukovina, hrast?” Danas je Mesna industrija Dobro drugi najveći proizvođač suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, a pršut je njihov najprodavaniji proizvod. Godišnje proizvedu oko 150 tisuća komada, a čak 43 tisuće komada prodali su u talijanskoj regiji Parma – pravoj prijestolnici pršuta.
“To je kao da prodaš mobitel Appleu!” kroz smijeh je prokomentirao Pipunić.
Takvi potezi ne samo da potvrđuju kvalitetu i inovativnost proizvoda Žito Grupe, već i otvaraju vrata novim tržištima. Svojim strateškim pristupom, ova slavonska kompanija osim što jača domaću proizvodnju, dodatno učvršćuje poziciju Hrvatske kao relevantnog igrača u europskoj prehrambenoj industriji.
Hotelijerstvo usred slavonskih polja
Uz sve to, Žito Grupa je prošle godine ušla i u turizam, otvaranjem hotela Materra. Ideja o luksuznom hotelu usred slavonskih polja izazvala je nevjericu, ali danas je Materra turistički dragulj regije. Uz njega se nadovezuje medicinska klinika Priora, koja nije dio portfelja Žita, već dopuna hotelskoj ponudi.
No, Pipunić tu ne staje. Najavio je nove investicije u vrijednosti od 105 milijuna eura.
“Poljoprivreda se mijenja, tehnologije su skupe i kompleksne, sve je manje mladih koji žele raditi u ovom sektoru. Ne preostaje nam drugo nego osnaživati ono što imamo, a naša svinja je najkvalitetnija u Europi,” zaključio je.




Foto: portos.hr