Osijek je grad bogat povijesnim građevinama, među kojima se posebno ističu vile i palače izgrađene u secesijskom stilu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ove zgrade, smještene duž Europske avenije, gradu daju poseban šarm, a bršljan koji je prekrio pročelja i balkone, osim estetske vrijednosti ima i zaštitnu funkciju.
“To zelenilo uvijek je davalo jednu notu svježine, ali i raskoši fasadama. Mi to danas, u modernim zgradama, pokušavamo riješiti balkonima. Važno je da balkoni ili lođe budu raskošno ukrašeni zelenilom, što će smanjiti za nekoliko stupnjeva vrućine koje dopiru izvana tijekom ljetnih mjeseci,” objašnjava jedan od osječkih arhitekata.
Urban Heat island
Takvi oblici zaštite od vrućina i zagrijavanja više su nego poželjni, a o ozelenjavanju cijelih fasada intenzivno se promišlja unazad nekoliko godina. Istraživanja pokazuju da su temperature u gradovima, u ljetnim razdobljima, i do deset stupnjeva više nego u perifernim dijelovima grada. Taj fenomen, nazvan gradski toplinski otoci (Urban Heat Islands), stvara se zbog povećanog broja stanovnika, velikih asfaltiranih i betoniranih površina, te manjka zelenila.
Veliki gradovi poput Beča nastoje ublažiti utjecaj tih promjena intenzivnim ozelenjavanjem dvorišta, krovova i fasada. Ozelenjavanjem se stambene zgrade štite od direktnog sunca, a listovi biljaka isparavaju vodu prilikom fotosinteze, čime se smanjuje temperatura. Beč je pokrenuo projekte poticanja građana na ozelenjavanje fasada, nudeći subvencije koje su nedavno više nego udvostručene s 2.200 na 5.200 eura, dok za ozelenjavanje krovišta potpore iznose preko 20 tisuća eura. Među uspješnim projektima je zgrada komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpada, čija fasada sadrži 17.000 biljaka, pružajući efekt hlađenja ekvivalentan učinku 45 klima uređaja.
Hoće li zabrana postavljanja klima uređaja povećati ozelenjavanje fasada?
Trend ozelenjivanja fasada sve je popularniji i u Hrvatskoj, posebno u urbanim područjima. Ovaj trend, poznat i kao “živi zid”, doprinosi poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju emisija CO2. U gradovima poput Dubrovnika postavlja se veliki naglasak na ozelenjivanje fasada kao dio obnove zgrada. Novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji stupa na snagu 2025. godine, predlaže zabranu postavljanja klima uređaja i satelitskih antena na vidljive fasade, potičući ozelenjivanje fasada kao dio obnove.
Zašto graditi zeleno?
Zelene zgrade diljem svijeta imaju niz prednosti pred uobičajenim projektima. Osim što pružaju vrhunski stambeno ili radno okruženje, smanjuju negativan utjecaj na okoliš i ostvaruju veću isplativost. Zelene zgrade smanjuju potrošnju energije za 50%, vode za 40% i emisiju CO2 za 40%. U Hrvatskoj se premalo gradi objekata niske ili nulte energetske učinkovitosti, iako dugoročno donose značajne uštede.
Procjenjuje se da zgrade u Europskoj uniji troše otprilike 45% energije i proizvode 35% stakleničkih plinova. Zelena gradnja smanjuje potrebnu količinu materijala za izgradnju, podržava korištenje autohtonih materijala i smanjuje CO2 emisiju prilikom transporta. Stoga, zelena gradnja predstavlja ključ za održivu budućnost.
