Prvi međunarodni susret posvećen audioizdavaštvu 3. ožujka okuplja europske stručnjake u trenutku kada audioknjige u Hrvatskoj doživljavaju najbrži rast do sada — a slušanje postaje novo lice čitateljskog iskustva.
Zagreb će 3. ožujka postati središte jedne od najzanimljivijih kulturnih transformacija posljednjih godina: naglog uspona audioknjiga. Prvi međunarodni stručni susret posvećen audioizdavaštvu, u organizaciji platforme book&zvook, okupit će izdavače, producente i autore iz više europskih zemalja, s ciljem otvaranja profesionalnog dijaloga o budućnosti slušanja književnosti na hrvatskom i drugim manjim jezicima. Riječ je o događaju koji dolazi u trenutku kada interes za audioknjige u Hrvatskoj raste iz mjeseca u mjesec, kako je istaknula Ljubica Letinić, urednica i suosnivačica book&zvooka, u razgovoru za N1.
Glasovi koji su oblikovali hrvatsku audio scenu
U pozadini tog rasta stoji tiha, ali uporna promjena navika. Ljudi sve više slušaju sadržaje — od podcasta do radijskih dokumentaraca — pa je bilo samo pitanje vremena kada će i knjige pronaći svoj put u slušalice. No hrvatska priča o audioknjigama nije samo odraz globalnog trenda. Ona ima svoje protagoniste, svoje specifičnosti i svoj ritam.
Najvažniji dio te priče čine Ljubica Letinić i Lana Deban, dvije žene koje su godinama stvarale zvuk na Hrvatskom radiju, svaka iz svoje profesionalne niše. Letinić je oblikovala radijske dokumentarce i umjetničke forme, uvijek s naglaskom na pripovijedanje i dramaturgiju. Deban je kao ton-majstorica gradila zvučne pejzaže, bruseći detalje koji se ne primijete, ali se osjete. Kada su udružile iskustvo, nastao je book&zvook — platforma koja je domaćoj publici prvi put ponudila audioknjige u produkciji usporedivoj s međunarodnim standardima.
Kako je zvuk postao nova književnost
Njihova produkcijska kuća Audio Store Transonica razvila je prepoznatljiv stil: knjige se ne snimaju samo kao čitanje, nego kao izvedba. Glasovi se biraju pažljivo, režija prati ritam rečenica, a montaža stvara atmosferu koja čitatelja pretvara u slušatelja, ali bez gubitka književne dubine. Upravo ta profesionalizacija zvuka omogućila je da audioknjige u Hrvatskoj prestanu biti kuriozitet i postanu dio svakodnevice.
Rast audioknjiga nije samo tehnološko pitanje. On otvara i kulturne teme: vraća nas usmenoj tradiciji, približava književnost onima koji nemaju vremena za čitanje, ali i onima koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu čitati tiskane knjige. Ujedno stvara novu publiku — onu koja književnost želi doživjeti u pokretu, u vožnji, u pauzi između obaveza.
Zagreb kao novo europsko okupljalište audioknjiga
Zato je i predstojeći susret u Zagrebu važan. On ne predstavlja samo okupljanje stručnjaka, nego potvrdu da je hrvatsko tržište dovoljno sazrelo da postane dio europske mreže audioizdavaštva. Program susreta donosi razgovore o novim modelima produkcije, distribucije i slušanja, a sudjelovat će stručnjaci iz Njemačke, Švedske i Srbije, zemalja u kojima je audio scena već razvijena.
Letinić je u razgovoru za N1 istaknula da se interes za audioknjige u Hrvatskoj povećava iz mjeseca u mjesec, ali i da institucije još uvijek sporo prate promjene. Upravo zato je ovaj susret važan: on otvara prostor za razgovor o tome kako književnost može živjeti u digitalnom dobu, bez gubitka identiteta, ali s novim mogućnostima.Zagreb će tako, barem na jedan dan, postati mjesto gdje se susreću glasovi, priče i tehnologija. A audioknjige, koje su godinama bile na margini, napokon dobivaju pozornicu kakvu zaslužuju.
