Dok Hrvatska prelazi prag od 110 milijuna noćenja godišnje, za svakog trećeg stanovnika jednotjedni odmor ostaje nedostižan.
U Europi se ljeto sve jasnije dijeli na one koji putuju i one koji to više ne mogu. Podaci Eurostata pokazuju da 28 posto stanovnika EU-a u 2025. nije moglo priuštiti jednotjedni odmor. U Njemačkoj, jednoj od najvažnijih emitivnih tržišta za Hrvatsku, taj udio iznosi 21 posto, a među samohranim roditeljima čak 39 posto. Rumunjska prednjači s 61 posto građana koji si ne mogu priuštiti odmor, a slijede Grčka, Mađarska i Bugarska.
Hrvatska se u toj slici nalazi u sredini: 32,6 posto njezinih građana ne može si priuštiti tjedan dana odmora. To je gotovo svaki treći stanovnik zemlje koja istovremeno ostvaruje više od 110 milijuna noćenja godišnje i drži status jedne od najjačih turističkih destinacija Mediterana. Upravo taj kontrast — snažan turizam i sve nedostupniji odmor — postaje ključna tema sezone 2026.
Potražnja je stabilna, ali bez prostora za skok. Prema podacima iz ožujka i travnja, 55 posto objekata bilježi rezervacije na razini prošle godine, a 33 posto ih ima rast od 3 do 6 posto. U usporedbi s 2023., čak 80 posto objekata ima veći broj rezervacija, što potvrđuje da se potražnja drži, ali ne ubrzava.
Većina očekuje da će se broj noćenja zadržati na razini 2025., uz blagi rast do 3 posto. Predsezona i posezona ostaju snažne, dok se srpanj i kolovoz sve više oslanjaju na last minute odluke — čak 64 posto objekata očekuje da će se veći dio popunjenosti formirati tek nekoliko dana prije dolaska.
Cijene rastu samo koliko i inflacija. Oko 72 posto objekata planira povećati cijene za 3 do 6 posto, što je u rangu očekivane inflacije. To znači da nema prostora za agresivno dizanje cijena, jer tržište je osjetljivo, a gosti sve pažljivije uspoređuju ponudu. Najbolje trendove bilježe hoteli viših kategorija i kampovi, dok privatni smještaj — koji čini većinu kapaciteta — ulazi u sezonu s najvećim pritiskom na cijene i popunjenost.
Troškovi i dalje rastu brže od prihoda. Treću godinu zaredom troškovi rada, energije i hrane rastu brže od prihoda, a 55 posto objekata očekuje rast prihoda do 3 posto, što je ispod rasta operativnih troškova. To smanjuje investicijski kapacitet i ostavlja dio objekata u zoni u kojoj se ponuda održava, ali se teško unapređuje.
U takvom okruženju stručnjaci upozoravaju da se jaz između turističke snage i životnog standarda stanovništva sve više vidi.
Ekonomski analitičar Marko Vuković kaže da Hrvatska ulazi u sezonu 2026. stabilno, ali bez prostora za iskorak: potražnja je čvrsta, no troškovi rastu brže od prihoda, a trećina građana ne može si priuštiti odmor. “To je slika koja pokazuje da turizam ostaje snažan, ali odmor postaje luksuz za dio stanovništva”, kaže.
Hrvatska će i 2026. imati snažnu sezonu, ali bez volumenskog rasta koji bi promijenio strukturu prihoda. Turizam ostaje ključna gospodarska grana, no istovremeno postaje sve skuplji za vlastite građane.
U zemlji koja gradi identitet na turizmu, odmor više nije standard nego iznimka — i statistika to neumoljivo potvrđuje.
