IMC Priora uvodi Da Vinci robotiku u ginekologiju i približava Hrvatsku europskim standardima minimalno invazivne kirurgije
Stručni simpozij „Primjena robotike u ginekologiji“, održan u Čepinu u organizaciji IMC Priore i tvrtke Sofmedica, okupio je vodeće regionalne stručnjake za minimalno invazivnu kirurgiju. Sudjelovali su prof. dr. Mia Blaganje (UKC Ljubljana), dr. Gabriel Mitroi (Bucharest Endometriosis Center), te domaćini dr. Dimitrije Milojković i dr. Marko Jovanovac iz IMC Priore, koji su predstavili iskustva iz prve hrvatske privatne ustanove u kojoj se izvode robotske ginekološke operacije.
Simpozij je otvorio pitanje koje sve snažnije obilježava europsko zdravstvo: može li robotika postati standard u ginekologiji — i gdje se Hrvatska trenutačno nalazi na toj karti?
Europa već ide prema robotici, Hrvatska tek ulazi u fazu razvoja
Robotska kirurgija u ginekologiji u Europi posljednjih deset godina bilježi snažan rast. U državama poput Italije, Francuske i Nizozemske, više od 40% složenijih ginekoloških operacija izvodi se robotski, osobito kod endometrioze, mioma i onkoloških zahvata. U Sloveniji, iz koje dolazi prof. dr. Blaganje, robotika je već dio redovne bolničke prakse.
U Hrvatskoj je situacija skromnija, ali se ubrzano razvija. Dosad je izvedeno oko 900 Da Vinci asistiranih zahvata, većinom u urologiji. U IMC Priori ukupno je izvedeno više od 100 robotskih operacija, uključujući i urološke i ginekološke zahvate, čime ova ustanova prednjači u privatnom sektoru.
Preciznost, sigurnost i brži povratak svakodnevici
Da Vinci robotska tehnologija u ginekologiji se koristi od 2005. godine, a danas se u svijetu oko 30% svih robotskih zahvata odnosi upravo na ovu specijalizaciju. Razlog je jednostavan: robot omogućuje kirurzima ono što ljudska ruka ne može.
Dr. Marko Jovanovac istaknuo je kako robot kirurgu daje „četiri ruke“, iznimnu stabilnost i pokretljivost instrumenata do 540 stupnjeva, uz milimetarsku preciznost.
“Da Vinci nam pruža iznimno precizan 3D prikaz anatomije, što omogućuje izvođenje zahvata na vrlo uskim područjima. Time se smanjuje krvarenje, rizik od komplikacija i povećava sigurnost. Ipak, robot je alat — stručnost i empatija liječnika ono je što liječi ljude,” naglasio je Jovanovac.
Dr. Dimitrije Milojković, koji je u veljači izveo prve robotske ginekološke operacije u Hrvatskoj, uključujući i histerektomiju, istaknuo je da su rezultati već vidljivi.
“Pacijentice su u prosjeku boravile u bolnici dva dana, što je znatno kraće od otvorene kirurgije, ali i od klasične laparoskopije. Oporavak je brži, a povratak svakodnevnim obvezama lakši”.
Endometrioza: bolest koja se kasno dijagnosticira
Na simpoziju su sudjelovale i predstavnice Udruge žena oboljelih od endometrioze „Ja sam 1 od 10“, koje godinama upozoravaju na spor put do dijagnoze. Predsjednica udruge Zorica Martić podsjetila je da ženama u prosjeku treba 10 do 12 godina da dobiju dijagnozu endometrioze — tek tada mogu doći do operacije i oporavka.
Martić je posebno istaknula predavanje dr. Gabriela Mitroija, jednog od vodećih europskih stručnjaka za endometriozu, koji je govorio o prednostima robotike u liječenju ove bolesti. Robot omogućuje precizno uklanjanje duboko infiltrirajuće endometrioze, jednog od najzahtjevnijih zahvata u ginekologiji.
“Prije nekoliko godina o endometriozi se gotovo nije govorilo. Danas, kada naša udruga obilježava pet godina postojanja, razgovaramo o suvremenim operacijama i bržim oporavcima. Ovo je korak prema europskim standardima”, rekla je Martić.
Hoće li robotika postati dostupna svima?
Pitanje dostupnosti robotske kirurgije u ginekologiji ostaje jedno od ključnih tema za budućnost zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj se robotski ginekološki zahvati trenutačno izvode u privatnom sektoru, a struka očekuje da će se u narednim godinama otvoriti prostor i za njihovu širu primjenu u javnom zdravstvu, u skladu s europskim trendovima. U mnogim državama EU robotski zahvati već su dio redovne bolničke prakse i pokriveni javnim osiguranjem, osobito kod onkoloških i složenijih ginekoloških operacija.
Prema procjenama ginekologa, tisuće žena godišnje u Hrvatskoj trebale bi minimalno invazivne operacije koje bi mogle imati koristi od robotike — od endometrioze i mioma do onkoloških zahvata. Simpozij u Čepinu pokazao je da stručnjaci žele taj iskorak, a ostaje vidjeti kako će se zdravstveni sustav razvijati u godinama koje dolaze.
