Okrugli stol Klimatski pametna poljoprivreda – između znanosti i prakse otvorio je raspravu o tehnološkim, ekonomskim i strateškim izazovima, uz upozorenje da poljoprivreda u proračunskim prioritetima sve više gubi korak.
Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je 2. međunarodna konferencija Izazovi poljoprivrede u uvjetima klimatskih promjena. U sklopu konferencije, okrugli stol Klimatski pametna poljoprivreda – između znanosti i prakse okupio je znanstvenike, stručnjake i proizvođače koji su otvoreno progovorili o tehnološkim, ekonomskim i strateškim izazovima.
Skup je otvorio prof. dr. sc. Danijel Jug s FAZOS-a, istaknuvši kako su toplinski valovi i nedostatak oborina i dalje dva najveća izazova za domaću poljoprivredu.
„Toplinske kupole koje traju preko deset dana nisu izmišljene, već su nužnost u definiranju problema u kojima se nalazimo,” rekao je. Kao zagovornik konzervacijske obrade, poručio je da je era oranja iza nas: „Znanstveno je dokazano da je izuzetno degradirajuće — a bez tla nema poljoprivredne proizvodnje.”
Moderatorica okruglog stola, prof. dr. sc. Irena Jug, istaknula je da je jedan od najvećih izazova 21. stoljeća proizvesti dostatnu količinu hrane na održiv način. „Ne postoji univerzalni recept, već niz različitih praksi koje ovise o lokalnim uvjetima, tipu tla i veličini gospodarstva,” poručila je.
Rasprava je otvorila i pitanje proračunskih prioriteta, jer se u novom razdoblju predviđa smanjenje sredstava za poljoprivredu, dok obrana dobiva sve veći udio.
„Imam osjećaj da se poljoprivreda ne uzima dovoljno ozbiljno — neću reći da je 13-to prase, ali sedmo je zasigurno,” poručio je prof. dr. sc. Ivica Kisić, s Agrobiotehničkog fakulteta Zagreb, dodavši da u vremenu zatvaranja granica i porasta ulaganja u obranu treba ozbiljno promišljati o osiguravanju hrane.
“Zlatna vremena poljoprivrede su iza nas”
Upravo pitanje resursa i infrastrukture pokazalo se ključnim u nastavku rasprave. Ivan Pandurević iz Agro Invest Grupe upozorio je da navodnjavanje ostaje strateški neriješeno, unatoč njegovoj presudnoj ulozi u stabilizaciji prinosa. „Najmanji je problem izgraditi sustav, ali država mora dovesti vodu do parcela — kanalima, spajanjem rijeka, bunarima,” istaknuo je. Dodao je da je planiranih 7 milijuna eura nedovoljno za ozbiljne površine. Istaknuo je i kako su prinosi pod navodnjavanjem u njihovoj proizvodnji rasli i do 50 posto.
Agro Invest Grupa trenutno navodnjava oko 1000 hektara ratarskih kultura, 136 hektara lješnjaka i pilot projekt vinograda. Prema njihovim podacima, planirano je navodnjavanje dodatnih 11.000 hektara, prvenstveno u društvima PPK Valpovo i PP Orahovica. U 2023. godini izgrađeno je novih 455 hektara sustava navodnjavanja, dok su ratarske kulture činile 41,2% ukupnih prihoda grupe, s više od 32 milijuna eura.
„Zlatna vremena poljoprivrede su iza nas,” zaključio je Pandurević. „Morat ćemo biti puno kreativniji, proizvoditi s većom dodanom vrijednošću i navodnjavati tamo gdje možemo postići bolje prinose. Navodnjavanje nije besplatno — ono košta, posebno kad je spojeno na električnu energiju.”
Konzervacijska obrada kao temelj, a ne alternativa
Poljoprivrednik Alen Šopar iz Murskog Središća već sedam godina uzgaja krumpir, žitarice i uljanu repicu na manje od 100 hektara, raspoređenih na čak 98 parcela — u potpunosti pod konzervacijskom obradom tla. Na održiviji pristup odlučio se nakon prvog pokusa s no-till sjetvom na parceli lošijeg sastava, gdje prinosi nisu pokazali pad. Već iduće godine 10 posto površina prelazi u novi režim, a danas je cijela proizvodnja bez oranja, uključujući i krumpir, koji se inače smatra zahtjevnom kulturom za takvu obradu.
„Sijemo pokrovne usjeve kako bismo očuvali strukturu tla i vlagu. To je ključno jer nemamo mogućnost navodnjavanja — Mura je u sustavu Natura 2000, a lokalni potoci nisu dostupni za korištenje,” pojasnio je Šopar. Dodaje da očuvanje vlage nije trajno rješenje, ali biljci može produžiti vegetaciju za nekoliko dana — do nove kiše.
Šopar ističe da uz stabilne prinose, konzervacijska obrada donosi niz dodatnih koristi: smanjuje broj prohoda strojevima, štedi gorivo, potiče biološku aktivnost tla i povećava otpornost usjeva na nagle temperaturne promjene. Na gospodarstvu trenutno primjenjuje četveropoljni plodored, s planom da ga proširi na petopoljni, uz postupno uvođenje novih tehnologija. Prema njegovim riječima, takav pristup sve češće biraju i drugi proizvođači u sjevernoj Hrvatskoj — osobito kod uljane repice i pšenice, gdje je već oko 60 posto površina pod konzervacijskim režimom
Redefinicija prioriteta
Zaključak skupa nije bio tek apel za promjenu, već jasan signal da je vrijeme za redefiniciju nacionalnih prioriteta. Poljoprivreda više ne smije biti tretirana kao sporedna grana — ona je temelj prehrambene sigurnosti i društvene otpornosti u sve nestabilnijem klimatskom i geopolitičkom okruženju. Znanstveni okvir postoji, terenska praksa pokazuje da su rješenja izvediva, ali bez političke volje i sustavnog ulaganja, prilagodba ostaje nedovoljna i fragmentirana.
Foto: portos.hr
