Samodostatnost u proizvodnji mesa je na razini 63 posto. Od ulaska u EU samodostatnost je u goveđem mesu pala s 90 na 58 posto, u svinjskom mesu sa 67 na 50 posto, a u peradarskom s 81 na 73 posto. Posljedica je to smanjene proizvodnje, povećane potražnje, ali i povećane potrošnje mesa peradi. Značajno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, za 58 odnosno 48 posto, dok u peradarskoj proizvodnji bilježimo rast za 18 posto, navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56 posto prosjeka Europske unije, od svih prerađivačkih industrija, ona je i dalje najproduktivniji segment prerađivačke industrije, uključujući i prehrambenu.
‘Hrvatska mesna industrija je predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji procesa te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Osim na regionalnom tržištu, gdje je prepoznata po kvalitetnim brendovima, hrvatska mesna industrija uspješno konkurira i na najzahtjevnijim tržištima EU poput Austrije, Njemačke i Italije. Ključno je u sljedećem razdoblju povećavati proizvodnju kako bismo smanjili uvoznu ovisnost, koja značajno generira i rast cijena u maloprodaji, te domaćom proizvodnjom pokriti rastuću potrošnju mesa i mesnih proizvoda’, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam na 2. Konferenciji o mesnoj industriji.
Hrvat godišnje pojede 87 kilograma mesa
U Hrvatsku se godišnje uveze preko 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda te je prošle godine ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od preko 625 milijuna eura. Negativni trendovi nastavljaju se i u prvih sedam mjeseci ove godine. Dok se u razmjeni mesnih prerađevina od ulaska Hrvatske u EU kontinuirano bilježio vanjskotrgovinski suficit, u 2024. došlo je do preokreta – izvoz više ne pokriva uvoz, što je u prvom redu posljedica povećane domaće potrošnje mesa, koja godišnje iznosi 87 kg po glavi stanovnika, što Hrvatsku svrstava na 6. mjesto u EU. Ako gledamo vrstu mesa, u potrošnji prevladava svinjetina, više od 50 posto.
Unatoč različitim pritiscima, konkurenciji alternativnih izvora proteina, epidemijama bolesti životinja, zaoštravanja standarda dobrobiti životinja do zahtjeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, proizvodnja i potrošnja mesa lani je rasla. Zdravstvene preporuke za smanjenje konzumacije mesa dovele su do promjene strukture potrošnje mesa – povećava se udio peradi, uz smanjenje potrošnje crvenog mesa goveda, svinja i ovaca, poručuju iz HGK-a dodajući kako se očekuje daljnji rast proizvodnje i potrošnje mesa.
