Zlatna polja Slavonije ovih su dana neobično tiha. U zraku više nema zujanja koje je godinama pratilo rast i plodnost. Pčelari diljem regije pronalaze košnice bez života. Samo kod Orolika, otrovano je sto košnica, s procijenjenom štetom od 30.000 eura.
Pomor pčela koji je nedavno pogodio Vukovarsko-srijemsku županiju ostavio je pustoš na pčelinjacima, zabrinute pčelare i niz neodgovorenih pitanja. Jesu li krivi pesticidi? Ili sustav koji ne nadzire njihovu primjenu? Dok institucije traže krivce, pčelari traže pravdu — i pčele.
Pčele pokosile kemikalije?
Veterinar i pčelar Zlatko Tomašić prvi je uočio simptome trovanja svojih pčela. “Svaki dan na pčelinjaku viđao sam sve više odumrlih pčela. Bile su dezorijentirane, paralizirane — tipični znakovi kemijskog trovanja,” rekao je za Dnevnik.hr.. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nezapamceni-pomor-pcela-u-slavoniji—926451.html?itm_source=TopNews&itm_medium=Dnevnik&itm_campaign=Naslovnica
Masovna uginuća trajala su danima. Prazne košnice i ožalošćeni pčelari upozoravaju: “Ekosustav nam se urušava pred očima”.
Koliko pčela ima Hrvatska?
Prema podacima iz 2023., Hrvatska broji oko 9.000 registriranih pčelara i više od 460.000 pčelinjih zajednica. To nas stavlja među najpčelarskije zemlje Europe — po broju košnica po stanovniku, visoko kotiramo.
U Europskoj uniji procjenjuje se da postoji 17,5 milijuna košnica, a sektor direktno zapošljava preko 620.000 ljudi.
Pčele oprašuju oko 80% biljnih kultura — nestanak oprašivača značio bi kolaps poljoprivredne proizvodnje, bioraznolikosti i sigurnosti hrane.
Gdje je granica u prskanju pesticidima?
Hrvatski Zakon o održivoj uporabi pesticida zabranjuje korištenje sredstava štetnih za pčele tijekom cvatnje. No stvarnost na terenu često je drugačija.
Poljoprivrednici su dužni unaprijed obavijestiti pčelarske povjerenike o tretiranju usjeva — ali to se često ne događa. Kašnjenja, nemar ili potpuni izostanak komunikacije pčelare ostavljaju bez zaštite.
Kazne – postoje, ali tko ih provodi?
Za kršenje zakona predviđene su kazne u rasponu od 6.640 do 13.270 eura. Te iznose snose pravne osobe koje ne obavijeste pčelare o špricanju pesticidima u kritičnim trenucima.
Unatoč tome, pčelarska zajednica tvrdi da se kazne rijetko izriču. Pomori se ponavljaju, odgovorni izmiču, a šteta se sanira solidarnim gestama, umjesto sustavnim rješenjima.
Pomoć iz zajednice
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je financijsku pomoć od 100.000 eura, maksimalno do 185 eura po košnici za pogođene pčelare.
No još snažniji odgovor dolazi iz same pčelarske zajednice — kolege diljem Hrvatske poklanjaju svoje pčele stradalima. Gesta koja vraća nadu, ali ne rješava uzrok.
