Osobe s invaliditetom suočavaju se s nizom izazova u svakodnevnom životu, često zbog sporih promjena i nedostatka informacija o dostupnim mogućnostima. “Ako čekate 4 do 5 godina da se riješi problem osobne asistencije, to je presporo za jednu invalidnu osobu. To je kao da vam netko kaže da će vam plaća biti puno veća za deset godina,” naglašava dr. sc. Tihomir Žiljak.
U organizaciji Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Agencije za mobilnost i programe Europske unije te Erasmus ambasadora za uključivanje i raznolikost dr. sc. Tihomira Žiljka, uz podršku Grada Osijeka, održano je predstavljanje mogućnosti programa ERASMUS+ za udruge, saveze i organizacije osoba s invaliditetom.
Erasmus+ je program Europske komisije namijenjen obrazovanju, osposobljavanju i svim oblicima učenja. Ovaj program predstavlja izvanrednu priliku za osnaživanje organizacija osoba s invaliditetom, njihovog osoblja i korisnika, pružajući im mogućnost za internacionalno umrežavanje, razmjenu iskustava te usvajanje novih znanja i vještina koje će doprinijeti njihovom radu i kvaliteti života.
“Potencijal da osobe s invaliditetom, odnosno njihove udruge, koriste sredstva osigurana za učenje, stjecanje iskustva u različitim obrazovnim programima ili uče izvan Hrvatske, do sada nije dovoljno iskorišten,” ističe Žiljak. Možda razlog leži u negativnim iskustvima s kompliciranom procedurom ili kašnjenjem sredstava. No, ovaj program omogućuje relativno jednostavne prijave i brzu realizaciju projekata.
Danijel Balažić: Erasmus+ program kao prilika za mlade osobe s invaliditetom
Program omogućuje osoblju i polaznicima odlazak u druge države u srodne organizacije i/ili sudjelovanje na seminarima radi usavršavanja i stjecanja novih znanja i vještina. Proces učenja, putovanja i smještaja pokriven je sredstvima Europske unije. Republici Hrvatskoj su sada na raspolaganju značajno veća financijska sredstva nego prije nekoliko godina, što otvara veće mogućnosti prijaviteljima, posebice organizacijama koje se bave ciljnim skupinama manje zastupljenim u obrazovanju, poput osoba s invaliditetom.
Danijela Jagušt Šumljak iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije istaknula je da sudjelovanje nije rezervirano samo za obrazovne ustanove, već i za sve organizacije koje provode programe neformalnog obrazovanja ili koriste druge oblike učenja. “Gotovo svaka organizacija civilnog društva provodi neki oblik učenja za svoje članove ili predstavnike svojih ciljnih skupina,” dodala je Jagušt Šumljak.
Sljedeći rok za prijave projektnih prijedloga očekuje se u veljači 2025. godine. Organizacije civilnog društva, volonterske organizacije, organizacije koje rade s osobama s invaliditetom te druge organizacije koje rade na jačanju kompetencija i vještina mogu sudjelovati u programu.
“Mišljenja sam da je program Erasmus+ izvrsna prilika za mlade osobe s invaliditetom. Uz znanje stečeno na ovom skupu, naša udruga moći će pružiti podršku mlađim članovima. Na taj način ćemo i afirmirati našu udrugu koja okuplja osobe s invaliditetom, odnosno one koje se nakon ozljede kralježnice kreću uz pomoć invalidskih kolica,” izjavio je Danijel Balažić, predsjednik Udruge paraplegičara i tetraplegičara Osječko-baranjske županije.
Prema Balažiću, mali je broj mladih koji se uključuju u rad udruge jer zaziru od udruživanja, s razlogom ili bez.
“Vjerujem da bismo ih na ovaj način potaknuli, te im konačno pomogli i olakšali snalaženje i pronalaženje rješenja nekih od problema,” dodao je Balažić ocijenivši program kao novu nadu za inkluziju i bolju budućnost mladih osoba s invaliditetom kroz obrazovne programe i stjecanje novih vještina.
Izazovi i prilike za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, kao i u većini država, oko 10 posto populacije čine osobe s invaliditetom. No, ova brojka može varirati jer nisu sve osobe prijavljene, niti su sve u istoj situaciji. Prema dr. sc. Tihomiru Žiljku, osoba s invaliditetom je vrlo raznolika skupina, s različitim specifičnim potrebama.
“Jedna gluhoslijepa osoba ima drukčije potrebe od osobe koja ima samo oštećenje sluha ili vida. Tu su i osobe s fizičkim barijerama, kao i one s mentalnim oštećenjima koje su često u još težoj situaciji. Dakle, brojke nisu glavni pokazatelj,” naglašava Erasmus ambasador.
Unatoč sve većoj senzibilizaciji društva prema osobama s invaliditetom, proces promjena odvija se sporo. Postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti jer osobe s invaliditetom nisu informirane o njima, poput osposobljavanja ili besplatnih vaučera za obrazovanje koji vode do zapošljavanja.
Situacija osoba s invaliditetom u Hrvatskoj zahtijeva brže i učinkovitije rješavanje problema kako bi se poboljšala kvaliteta njihovog života i omogućila bolja integracija u društvo.
